Moguće decenije erupcija
0

Problemi sa vulkanskim pepelom tek počinju?

SRNA
Foto: AP
Foto: AP
Britanski naučnici smatraju da je erupcija islandskog vulkana koja je proteklih mjesec dana zagorčavala život milionima putnika u aviosaobraćaju možda tek početak vulkanskih aktivnosti koje bi idućih nekoliko decenija mogle da otežaju život u Evropi.

Naučnici su rekonstruisali vremenski redoslijed 205 erupcija na Islandu u posljednjih 1.100 godina i zaključili da se one događaju u vremenski pravilnim ciklusima - desetine godina mirovanja, a onda decenije aktivnosti.

 Osim vulkana Eyjafjalajokula, još najmanje tri velika islandska vulkana uskoro bi mogla da postanu aktivna -  Grímsvotn, Hekla i Askja. 

Thor Thordarson, vulkanolog sa Univerziteta  Edinburg, upozorava da se "učestalost erupcija islandskih vulkana povećava i smanjuje u ciklusima koji traju oko 140 godina". 

"Pri kraju  20. vijeka bili smo u mirnom razdoblju, a sada bi moglo nastupiti vrijeme učestalih erupcija islandskih vulkana", smatra Thordarson.

 Njegove procjene  poklapaju se sa najnovijim upozorenjima da bi erupcija Eyjafjalajokula mogla potrajati nekoliko godina. 

Tri vulkana koja  bi mogla postati aktivna   veći su od vulkana Eyjafjalajokule i svi su u prošlosti imali erupcije sa katastrofalnim posljedicama.
Hekla se aktivirao 20 puta od 1874. godine, izbacivši oko osam kubika lave. Zadnja, manja erupcija bila je 2000. godine, a geolozi su zabilježili da se na njegovu vrhu topi snijeg, što je možda predznak nove erupcije.

Grímsvotn, drugi visoko aktivan vulkan, leži ispod velikog ledenjaka Vatnajokull. On je bio aktivan 1996. pa se otopio veći dio ledenjaka i prouzrokovao veliku poplavu.