Ta činjenica bi, smatraju autori istraživanja, mogla objasniti razlike u mortalitetu koje su uočene od zemlje do zemlje. Rezultati istraživanja, koje je proveo tim britanskih naučnika, objavljeni su u medicinskom časopisu Lancet, prenosi BBC.
Brzi prijelaz iz komunizma u kapitalizam širom istočne Evrope doveo je tokom devedesetih godina do ogromnih socijalnih poremećaja, a rezultat je bilo masovno povećanje stope smrtnosti među radno sposobnim muškarcima.
Ovo istraživanje, međutim, problemu prilazi na drugi način. Njime se procjenjuje uticaj koji na zdravlje stanovništva imaju ekonomska politika te brzina i razmjere privatizacije.
U zemljama kao što su Rusija, Kazahstan i Latvija primijenjen je, kako se navodi, "kratak, nagli i šok terapiji ravan proces privatizacije". To je, navode autori studije, početkom devedesetih godina uticalo na dramatčina skok stope smrtnosti među muškim dijelom stanovništva tih zemalja - stopa mortaliteta među muškarcima skočila je za 40 posto.
U države koje su se na najbolji način izborile s dramatičnim promjenama sistema, u ovom kontekstu, ubrajaju se Albanija, Poljska i Slovenija.
Istraživanje se istovremeno bavi i važnošću socijalne povezanosti, pa je zaključeno da u zemljama u kojima je veliki broj ljudi pripadao nekoj od grupa koje pružaju socijalnu podršku, kao što su crkvene zajednice ili radnički sindikati, također zabilježena niža stopa smrtnosti.
Financial Times je također objavio pojedinosti ovog istraživanja, i pored ostalog iznio procjenu da je ubrzana privatizacija u nekadašnjem sovjetskom bloku tokom prve polovine devedesetih godina odgovorna za prijevremenu smrt skoro milion ljudi koja je, navodi list ocjenu naučnika, mogla biti spriječena.
"Žrtve masovne privatizacije su naime životom platile danak nezaposlenosti i krupnim društvenim poremećajima", piše ovaj dnevnik.
Financial Times prenosi i da se u studiji prstom upire u trovanje alkoholom kao najvažniji neposredni uzrok naglog rasta mortaliteta, ali i da se u bitne faktore ubrajaju i loš način ishrane i sve izraženiji jaz između zapadnoga i komunističkog sistema zdravstvene zaštite.
Istovremeno, otpuštanje s posla, posebno kada je riječ o neobrazovanom dijelu radne snage i osobama bez bilo kakvog oblika društvene podrške, predstavljaju jedan od glavnih posrednih razloga za nagli skok smrtnosti u spomenutim državama, prenosi Financial Times neke od rezultata istraživanja koje su proveli britanski naučnici.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
