Izvještaj World Wide Fund-a
1

Prirodna bogatstva planete rapidno opadaju

Sarajevo-x.com
Svijet se suočava sa velikom ekološkom krizom, koja će nastupiti usljed prekomjerne potrošnje prirodnih bogatstava – zadovoljavanje današnjih potreba rezultiralo je time da se prirodna bogatstva već troše za trećinu više nego što Zemlja zaista može podnijeti.

Ovo upozorenje sadržano je u posljednjem izdanju WWF-ovog Living Planet Report-a, vodećeg magazina iz oblasti ekologije i zdravlja čovječanstva. Prema ovom izvještaju, danas smo došli u situaciju da globalna prirodna bogatstva i resursi rapidno opadaju ili čak nestaju, a sve više zemalja se suočava čak i sa trajnim nestankom vode.

“Svijet se danas bori sa posljedicama precjenjivanja svojih finansijskih dobara, ali ova kriza se zapravo više temelji na nedovoljnom vrednovanju okolišnih dobara koja su osnov cjelokupnog života i prosperiteta”, izjavio je generalni direktor WWF-a, James Leape. “Ako se naše potrebe na planeti nastave povećavati istom brzinom, u 2030. godini ćemo trebati ekvivalent od dvije planete da bi održali takav način života”, dodaje Leape.

Ovakav tempo života doveli su do toga da više od ¾ svjetske populacije živi u zemljama koje su ekološki dužnici i u kojima nacionalna potrošnja značajno prevazilazi njihov biološki i ekološki kapacitet, navodi se u izvještaju WWF-a, Zoological Society of London (ZSL) i Global Footprint Network-a (GFN).

“Posljedice globalne ekološke krize mogle bi biti ozbiljnije nego trenutne ekonomske!” naglasio je izvršni direktor GFN–a, Dr Mathis Wackernagel. “Ograničenja resursa i kolaps ekosistema će izazvati i ogromnu ekonomsku krizu sa padom investicija, dok se istovremeno očekuje značajno poskupljenje hrane i energije.”

Najveću potrošnju imaju Amerika i Kina, međutim, i zemlje u našoj regiji značajno premašuju eksploataciju prirodnih resursa. Npr. kada bi cjelokupno čovječanstvo koristilo resurse na nivou na kome ih danas koriste Hrvati, bilo bi nam potrebno još pola planete da nas održi, više od 2 planete za Slovence, a 1.3 planete bi zadovoljilo potrebe građana Bosne i Hercegovine.

„Posebno zemlje iz regije imaju značajne mogućnosti da razviju i poboljšaju kvalitet života, a da istovremeno ne ugroze ekološke prilike koje imamo. Očuvana priroda je jedna od bitnijih kompetitivnih prednosti koje još uvek imamo u poređenju sa ostatkom svijeta”, kaže Dr. Deni Porej, direktor projekta Mediteranskog programa WWF-a. Uprkos tome, većina zemalja ove regije su veoma neefikasne u korištenju energije - intenzitet upotrebe po jednoj proizvedenoj jedinici je čak i do 2 puta veći nego kod zapadnoevropskih zemalja. Stoga ove zemlje imaju veliku odgovornost i moraju iskoristiti potencijal koji imaju, što će rezultirati ne samo očuvanjem energije već i novca, te u krajnjem slučaju planete.

Leape naglašava da ekološka kriza takvih razmjera još uvijek nije nastupila te da ”ako čovječanstvo još uvijek ima volje, postoje načini da se živi sa postojećim prirodnim resursima, ali mi moramo prepoznati da će trošenje ekološkog kredita zahtijevati i mnogo veće akcije od onih poduzetih za sprječavanje finansijske krize”.