{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prije 71 godinu potpisana Atlantska povelja

14.8.2012. u 11:55
1
1
Prije 71 godinu potpisana Atlantska povelja
1
Na današnji dan 1941. godine predsjednik SAD-a Franklin Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill izdali su dokument pod nazivom Atlantska povelja, kao deklaraciju o planovima poslije Drugog svjetskog rata. Dvojica državnika usaglasila su stavove u vezi s tim dokumentom, boraveći na ratnom brodu na sjeveru Atlantskog okeana, u kanadskim vodama.
Povelja je, kako su lideri pojasnili, bila deklaracija njihovih nada u bolju budućnost za cijeli svijet i u njoj su bila potvrđena uvjerenja u samoopredjeljenje, slobodnu trgovinu, slobodu morskih dobara i puteva te razoružanje poslije pobjede nad tiranijom Sila Osovine. Atlantska povelja je izdata u augustu 1941. godine u Placentia Bayu u New Foundlandu (Kanada), četiri mjeseca po uključenju SAD-a u koalicione snage.

Povelja, koja se smatra pretečom Ujedinjenih naroda, sadržavala je četiri takozvana Rooseveltova pravila o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Roosevelt je s Churchillom potpisao i Zakon o zajmu i najmu, kojim je omogućio američku pomoć u borbi protiv Sila Osovine.

U tekstu povelje se kaže kako se nadaju da će nakon konačne pobjede nacizma biti stvorene mogućnosti za siguran život ljudi u granicama svojih zemalja. "No, to se neće moći dogoditi ukoliko se zemlje nastave naoružavati na kopnu, moru ili u zraku", pisalo je u povelji. Tekst ukazuje na želju uspostave jedne svjetske organizacije koja će biti kadra osigurati svjetski mir i dijalog među nacijama. U zemljama koje su bile pod nacističkom čizmom u toku Drugog svjetskog rata, povelja je dočekana kao poruka nade i mira te uspostave jedne svjetske organizacije bazirane na različitostima svjetskih morala.

Kratko nakon Churchillovog povratka sa sastanka, predstavnici 10 vlada sastali su se u Londonu i podržali principe Atlantske povelje potpisivanjem deklaracije u septembru 1941., a riječ je o Sovjetskom Savezu i devet okupiranih zemalja Evrope: Belgija, Holandija, Luksemburg, Poljska, Čehoslovačka, Grčka, Norveška, Jugoslavija i Francuska.

Osam osnovnih tačaka povelje su bile:

SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo neće zahtijevati nikakva teritorijalna proširenja
Teritorijalne prilagodbe moraju biti u skladu sa slobodno izraženom voljom zainteresovanog naroda
Svi ljudi imaju pravo na samoodređenje
Trgovinske barijere među državama će se smanjiti
Unapređenje globalne ekonomske saradnje i socijalne skrbi
Potpisnici će raditi na slobodnom prolazu brodova morima zaraćenih zemalja
Potpisnici će raditi na svijetu bez straha i rata
Razoružanje agresorskih zemalja i opće razoružanje nakon rata

Na samom početku i Roosevelt i Churchill su pokazivali malo interesa za uključivanje drugih država u projekt mira i dijeljenje zajedničke odgovornosti za međunarodni mir i s ostalim državama. To se promijenilo nakon japanskog napada na Pearl Harbour i stupanja SAD-a u rat. Porasla je svijest o tome da trajni mirovni poredak zahtijeva koaliciju država na nešto široj osnovi i uključivanje Sovjetskog Saveza.

Tako se 1. januara 1942. godine 26 država, pod vodstvom SAD-a, Sovjetskog Saveza, Velike Britanije i Kine, obavezalo na poštivanje Povelje Ujedinjenih naroda i na nastavak borbe protiv neprijateljskih država - posebno protiv Njemačkog Reicha, Italije i Japana - i to svim raspoloživim sredstvima do konačne pobjede. Istovremeno, sve te države su priznale načela američko-britanske Deklaracije o mirovnom poretku nakon rata i složile se da je nužno 'osnivanje trajnog sistema za zaštitu međunarodne sigurnosti'. Tokom Drugog svjetskog rata još se 21 država priključila Deklaraciji.

Ujedinjeni narodi danas imaju 192 članice.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Strahujete li od terorističkih napada u Evropi?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: