Prijave seksualnih uznemiravanja u Ceuti porasle s četiri na 30 u zadnja tri mjeseca, djeca kao najčešća meta
Podaci iz internog izvještaja službe 112, do kojeg je došao El Español, poredi period od 30. jula do 29. oktobra ove godine s istim periodom 2025. godine. Rast u kategoriji seksualnih napada iznosi 650 posto.
Izvještaj posebno navodi i 16 slučajeva seksualnih napada u kojima su bili uključeni maloljetnici, dok godinu ranije nije zabilježen nijedan. Iz objavljenih podataka ne vidi se jesu li maloljetnici bili žrtve ili počinioci, niti je li tih 16 slučajeva dio ukupnih 30.
El Español naglašava da se radi o slučajevima koje je zabilježila hitna služba, a ne nužno o dokazanim krivičnim djelima, te da sami podaci ne dokazuju vezu između migracija i kriminala.
Ukupno je služba 112 u ta tri mjeseca otvorila 11.286 predmeta, u odnosu na 2.233 ranije. Prijave napada vatrenim oružjem porasle su s osam na 56, a hladnim oružjem s 23 na 268. Zabilježeno je 1.018 provala u stanove, naspram 35 godinu ranije, i 115 razbojništava na ulici, naspram 11.
Slučajeva narušavanja javnog reda i mira bilo je 618, u odnosu na 85, a slučajeva napuštenih i nezaštićenih maloljetnika 265, u odnosu na 15. Najveći rast, sa šest na 2.921, zabilježen je u kategoriji koja se odnosi na strance i migrante bez dokumenata.
Izvori iz vlade Ceute podatke su ocijenili kao "izuzetno zabrinjavajuće" i kao odraz "ozbiljnog pogoršanja" stanja u gradu. "Ne govorimo samo o ilegalnoj imigraciji", poručio je jedan od njih.
Predsjednik Ceute Juan Jesús Vivas ponovo je kritikovao vladu Pedra Sáncheza. Kaže da je Maroko "odlučio koliko će ih ući i kada će priliv prekinuti" te da centralna vlada gradu ne govori koliko je migranata ostalo ni ko su.
Krajem jula u ovu špansku enklavu u sjevernoj Africi za nekoliko dana ušle su desetine hiljada migranata iz Maroka. Dio njih i dalje je u gradu.
Tužilaštvo u Ceuti je početkom septembra, prema agenciji EFE, saopćilo da su od masovnog ulaska migranata registrovana 23 seksualna napada, od čega devet na maloljetnike. Među osumnjičenima su tada bili državljani Maroka, Španije i Belgije.