Priča o Ukrajincima koji pristaju biti ruski obavještajci: Od političara, preko radnika do notara

Kao dokaz vrbovanja naveden je Vladislav iz grada Čerkasija koji se nalazi u centralnom dijelu zemlje. On je 11. maja sa nepoznatog telefonskog broja preko mobilne aplikacije Viber dobio sljedeću poruku na ruskom jeziku:

"Dobar dan Vladislave. Vidim da niste zadovoljni kako radi aktuelna Vlada Ukrajine. Potrebna nam je pomoć ljudi poput vas. Možemo vam ponuditi pristojnu novčanu naknadu za obavljeni posao".

Vladislav je nakon 13 minuta također na ruskom odgovorio:

"Da, nema problema. Napišite šta vam treba i uradit ću sve što je u mojoj moći".

Kako piše portal Hromadske, kasnije je na sudu izjavio da je pristao na to zbog teške finansijske situacije i da je tako počela njegova saradnja sa Federalnom službom sigurnosti Rusije (FSB).

Tvrdi se da je u roku od sat vremena dobio prvi zadatak, a to je da otkrije sve pristupne tačke za besplatan wireless internet (Wi-Fi) u centru Čerkasija. Dan poslije se minibusom odvezao do gradskog trga te FSB-u poslao tražene informacije. Za to mu je 14. maja preko bankovnog računa plaćeno 2.000 grivni (100 KM). Uslijedili su novi zadaci.

Izvjesni Vladislav je krajem maja očekivao dolazak ruskih vojnika i tražio oružje za borbu protiv ukrajinskih vojnika ako dođe do uličnih borbi. Konkretno, tražio je nekoliko pištolja s prigušivačima i laserskim nišanima, municiju te protupješačke mine i granate.

"Time bi naravno bilo mirnije i zabavnije. Uskoro će i kod nas početi (rat), a ja imam jednu zastarjelu velikokalibarsku snajpersku pušku i pregršt metaka. No, naravno da to nije idealna opcija", napisao je u noći 27. maja.

Dobio je odgovor od osobe za koju ukrajinski portal tvrdi da je iz FSB-a: "Radimo na vašim informacijama".

Vladislav je 1. juna otišao izvan grada da bi snimao vojne jedinice i tom prilikom privela ga je Služba sigurnosti Ukrajine (SBU). Navodno je tokom obavještajnih aktivnosti dobio ukupno 8.000 grivni (400 KM), a ukrajinski sud ga je kaznio na 10 godina zatvora.

Na suđenju je izjavio da se iskreno kaje zbog saradnje sa Rusijom te da na početku nije shvatio koliko su ozbiljne posljedice njegovih aktivnosti. Uvjeravao je da je Rusima prijavio da nema vojnika u građevinama koje je fotografisao kako ne bi na njih pucali. Njegov advokat je naveo da su sve fotografisane građevine javno dostupne, tj. na internetu. Vladislav je poručio da mu ne smeta da bude razmijenjen za zarobljene ukrajinske vojnike.

Ko su vrbovani

Prema pisanju portala Hromadske, ovo je jedan od 1.847 registrovanih slučajeva koje su ukrajinske vlasti istraživale od početka ruske agresije. Hromadske su analizom presuda po ovim slučajevima utvrdile kako djeluje mreža ruskih obavještajaca u Ukrajini. Neimenovani ukrajinski zvaničnik je istakao da se ti obavještajci mogu podijeliti u tri grupe.

Prvi su oni koje su Rusi željeli povesti sa sobom nakon početka rata ili oni za koje je ocijenjeno da su spremni da sarađuju. Među njima su političari koji su pobjegli u Rusiju nakon antiruskih protesta na kijevskom trgu Majdan krajem 2013. i početkom 2014. Za njih se pretpostavlja da su ih Rusi obučavali. Prema riječima zvaničnika, Rusima je bilo važno da na rukovodeće funkcije postave takve Ukrajince da bi time pokazali ostalim zemljama da Moskva ima podršku Ukrajinaca i da se oni žele pridružiti Rusiji.

Druga i treća grupa su oni koji su manje značajni. Naime, u drugoj grupi su osobe koje se vrbuju nakon što se zauzme naselje i/ili se pronalaze preko interneta. Često su među njima oni koji podržavaju ideologiju Kremlja.

"Bez obzira koliko je bolno priznati, postoje ljudi koji su nostalgični za sovjetskom prošlošću ili su jednostavno potpali pod utjecaj propagande te žele biti dio Rusije, jer smatraju da je Rusija cool. To je 99,9 posto marginalaca koji nisu priznavali ukrajinsku vlasti, koji su zbog nečega uvrijeđeni i koji koriste svaku priliku da se osvete našoj državi", izjavio je ukrajinski zvaničnik.

Kao primjer ideološkog utjecaja istaknut je 62-godišnji radnik preduzeća namjenske industrije u Dnjepru koji je Rusima odavao informacije o ukrajinskom razvoju.

Treća grupa su pojedinci koji žele da zarade saradnjom sa Rusima, tj. novac im je glavna motivacija. Kao primjer za to je istaknut stanovnik Korostena, grada u Žitomirskoj oblasti, koji je za 20.000 rubalja (620 KM) fotografisao Rusima interesantne građevine.

Osim spomenutih razloga, neki Ukrajinci pristaju obavještajno sarađivati u nadi da će dobiti pozicije u okupacionoj upravi ili u ruskim specijalnim službama. Prema navodima suda, jedan notar je u strahu regrutacije želio pobjeći u Rusiju. Predstavljao se kao pripadnik FSB-a, a kako bi mogao napustiti Ukrajinu morao je poslati informacije o lokaciji kontrolnih punktova i o kritičnoj infrastrukturi u Kijevu. Podatke je mobilnom aplikacijom Telegram poslao FSB-ovom službeniku. Na sudu je priznao krivicu i osuđen je na osam godina zatvora.

Ko vrbuje

Bivši šef SBU-a Ivan Bakanov je prošle godine kazao da 7.000 ruskih obavještajaca radi protiv Ukrajine. Tvrdi se da se Ukrajinci vrbuju iz Generalštaba Oružanih snaga Rusije (GRU) i FSB-a.

Hromadske pišu da Rusija godinama gradi obavještajnu mrežu u Ukrajini. Kao primjer za to je naveden neimenovani Ukrajinac koji od 90-ih živi i radi u Rusiji. FSB mu je 2017. ponudio da otputuje u Ukrajinu te da uspostavi kontakte sa političarima, vjerskim licima i vojskom. Prilikom posjete rođacima u ukrajinskom gradu Ivano-Frankivsk predložio je predstavnicima desničarske stranke Otadžbina, bivše premijerke Julije Timošenko, formiranje nove proevropske stranke, ali koja ne bi pokvarila odnose sa Rusijom.

Ukrajinci kontinuirano pritvaraju osumnjičene za obavještajnu saradnju sa agresorom, ali im je rad znatno otežan, piše portal Hromadske.