Svijet
0

Približeni stavovi o sadržaju ustavne preambule

FENA
Podgorica
Podgorica
Iz zajedničkog dokumenta koji sumira rezultate prvog kruga direktnih pregovora crnogorske vlasti i opozicije o sadržaju novog ustava novinari u Podgorici danas su izveli zaključak da su obje strane učinile izvjesne ustupke u odnosu na početne stavove o nekim rješenjima.

Mediji su naveli i da predstoji još puno napora i strpljenja da bi se došlo do konsenzusa o najvišem pravnom aktu.

Kako se u napisima ističe, vlast je odustala od tvrdog stava da se u ustavnoj preambuli Crna Gora definira kao "država crnogorskog naroda", dok je opozicija izrazila spremnost da odustane od formulacije da je "država ravnopravnih građana i naroda koje bi nabrojali".

Prijedlog vladajuće koalicije za četvrti stav preambule glasi - "polazeći od odlučnosti da slobodni u osjećanju pripadnosti kao ravnopravni građani Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi žive u građanskoj i demokratskoj državi...".

Međutim, u prvom stavu ostala bi formulacija "polazeći od historijskog prava crnogorskog naroda...", naveli su mediji.

Opozicija je predložila da preambula počinje formulacijom: "Odlučni da kao slobodni građani, pripadnici ravnopravnih naroda, Crnogoraca, Srba, Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i drugih žive u demokratskoj državi..."

U dokumentu se dodaje da Socijalistička narodna partija (SNP) insistira da se, uz podršku Narodne stranke (NS), Demokratske srpske stranke (DŠ) i Srpske liste (SL) iz preambule brišu odrednice "donesene na referendumu 21. maja 2006. godine".

Prema tvrdnjama učesnika pregovora, odredba o državljanstvu je najspornije pitanje o kome je do sada raspravljano.

Opozicionari su predložili definiciju u kojoj su dvije stavke - "u Crnoj Gori postoji crnogorsko državljanstvo" i "državljanin Crne Gore ne može biti lišen crnogorskog državljanstva" (bez njegove volje).

Prijedlog vladajuće većine je da se crnogorsko državljanstvo "ne smije oduzeti" i da "gubitak državljanstva protivno volji može da nastupi jedino na osnovu zakona, ukoliko lice time ne postaje apatrid".

Vlast je ponudila da se osnovni elementi zakona o državljanstvu utvrde posebnim sporazumom učesnika pregovora u skladu sa Evropskom konvencijom o državljanstvu iz 1997. godine.

Prema toj konvenciji Savjeta Evrope državljanstvo se može oduzeti u slučajevima kada se svojevoljno uzme državljanstvo druge države, ako se služi vojni rok u drugoj državi, ako se radi protiv nacionalnih interesa...

Opozicija je predložila da se ustavno definira da je za promjenu osnovnih odredbi budućeg ustava, koje se tiču državnog statusa, oblika vladavine i promjene granica, potrebna dvotrećinska poslanička većina, uz potvrdu na referendumu polovine svih birača.

Prema aktuelnom Prijedlogu ustava, "promjena osnovnih odredbi ustava, odredbi o biračkom pravu i odredbi o promjeni ustava konačna je ako se na državnom referendumu za promjenu izjasni najmanje dvije trećine birača". U dokumentu se ističe da je prijedlog vlasti da su "crkve, Islamska zajednica i druge vjerske zajednice (bez imenovanja) ravnopravne i odvojene od države", ali se ne navodi da li je to prihvatljivo za opoziciju.

O imenovanju službenog jezika u budućem ustavu do sada nije raspravljano. Vladajuća koalicija u pregovore o tom pitanju ulazi sa stavom da službeni jezik treba imenovati po nazivu države, odnosno da to bude crnogorski.

SL, SNP, NS i DSS smatraju da u tom pogledu treba zadržati postojeće ustavno rješenje, odnosno da to bude srpski jezik, argumentujući to naučnim i istorijskim činjenicama, kao i podatkom da se na popisu iz 2003. godine čak 64 posto građana izjasnilo da govori srpskim jezikom.

Opozicioni "Pokret za promjene" predložio je kompromisno rješenje - da je u službenoj upotrebi "jezik koji narod naziva crnogorskim, odnosno srpskim". Pregovori vlasti i opozicije o ustavu trajat će do 10. oktobra, kada je krajnji rok za podnošenje amandmana na prijedlog najvišeg pravnog akta, o kome će Skupština Crne Gore početi debatu na sjednici zakazanoj za 15. oktobar, prenio je Tanjug.

Amandmane na Prijedlog ustava, pored poslanika, mogu predlagati predsjednik Crne Gore i vlada.