Preuzima li Evropa stvar u svoje ruke: Evropski lideri sutra pred historijskim odlukama o Iranu i spasu Ukrajine

Prema riječima analitičara, fokus će biti na usaglašavanju stavova o eskalaciji sukoba s Iranom, američkim vojnim operacijama, kao i na nastavku podrške Ukrajini uprkos unutrašnjim blokadama.

Fabian Zuleeg, izvršni direktor briselskog Centra za evropsku politiku (EPC), ističe da će evropski lideri biti primorani tražiti zajednički, koherentan stav u trenutnom "nestabilnom međunarodnom okruženju" koje u velikoj mjeri diktiraju potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Podsjetimo, Trump je krajem februara potvrdio početak velikih američkih vojnih operacija u Iranu. Nakon udara na iranska naftna postrojenja i rasta tenzija oko strateški važnog Hormuškog tjesnaca, Evropa se suočava s prijetnjom nove energetske krize. Ipak, Brisel ima jasnu poruku za Washington.

"Evropski lideri će morati razgovarati o onome što se dešava u ovom trenutku i pokušati pronaći poziciju u kojoj većina zemalja djeluje u istom pravcu. Već sada se kristalizira odluka da se Evropa neće miješati niti podržati Trumpa u ovom ratu", navodi Zuleeg.

Strah od energetske krize i "ruska zamka"

Iskustva s prethodnom energetskom krizom su pokazala da dosadašnje intervencije na tržištu nisu uvijek bile uspješne. Zuleeg upozorava da svaka eventualna nova mjera mora biti zajednička odluka cijele Unije, ali i upozorava na opasnost od ponovnog okretanja Moskvi.

"Mi smo i dalje u ratu s Rusijom, a ruski prihodi od nafte i plina nastavljaju finansirati taj sukob. Zabrinjavajuće je to što će, u slučaju bilo kakvog prekida vatre, porasti pritisak određenih aktera da se vratimo zavisnosti od ruskog plina. To bi bio potpuno pogrešan potez", kategoričan je analitičar.

Pored krize na Bliskom istoku, pitanje podrške Ukrajini ostaje jedan od najvećih testova jedinstva unutar samog bloka. Napori da se održi finansijska pomoć Kijevu suočavaju se s ozbiljnim političkim preprekama, s obzirom na to da Mađarska i dalje blokira paket zajma vrijedan čak 90 milijardi eura.

Zuleeg ocjenjuje da mađarski premijer Viktor Orban "igra političku igru" s obzirom na to da se u Mađarskoj za mjesec dana održavaju izbori.

Očekuje se da će evropski lideri na predstojećem samitu pokušati zaobići mađarski veto. Već se radi na razvoju alternativnih mehanizama finansiranja kako bi se osiguralo da Kijev dobije neophodna sredstva u ovim kritičnim trenucima.

"Bit će to veoma teška rasprava, ali paralelno se razvijaju alternative. Potrebe za finansiranjem su se donekle promijenile i vjerujem da će se pronaći rješenje koje će barem trenutno premostiti problem za Ukrajinu. Možda će nakon izbora u Mađarskoj mnoge stvari postati lakše", zaključio je Zuleeg.