Preminuo bivši kongresmen Lee Hamilton: Bio je važan akter politike SAD-a tokom agresije na BiH

Hamilton je u Kongresu proveo 34 godine, od 1965. do 1999. godine, a najveći politički utjecaj ostvario je kao predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, s pozicije s koje je imao ključnu ulogu u nadzoru i oblikovanju američke politike prema globalnim krizama, uključujući agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Uloga tokom rata u Bosni i Hercegovini

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, Lee Hamilton bio je jedan od centralnih kongresnih aktera uključenih u rasprave o američkom odgovoru na rat na Balkanu. Kao predsjedavajući Odbora za vanjske poslove, predvodio je brojna saslušanja State Departmenta, Pentagona i administracije predsjednika Billa Clintona o politici prema bivšoj Jugoslaviji.

Za razliku od dijela Kongresa koji je otvoreno zagovarao jednostrano ukidanje međunarodnog embarga na oružje za Bosnu i Hercegovinu, Hamilton je zauzimao oprezniji stav. Protivio se unilateralnom ukidanju embarga bez saglasnosti saveznika, smatrajući da bi takav potez mogao dodatno destabilizirati regiju i ugroziti odnose SAD-a s evropskim partnerima.

Istovremeno, Hamilton je u više navrata upozoravao da embargo u praksi proizvodi ozbiljnu neravnotežu, jer su snage koje su napale Bosnu i Hercegovinu već raspolagale značajnim vojnim kapacitetima. U kongresnim raspravama isticao je da međunarodna politika prema BiH ne smije ostati pasivna i da SAD moraju imati jasniju strategiju za zaustavljanje nasilja i masovnih zločina.

Nakon genocida u Srebrenici 1995. godine, Hamilton je podržao snažniji američki angažman kroz NATO, što je uključivalo zračne udare protiv snaga bosanskih Srba i intenzivniju diplomatsku aktivnost SAD-a u cilju okončanja rata.

Dejton i poslijeratni angažman

Lee Hamilton je podržao Dejtonski mirovni sporazum kao realno i nužno rješenje za prekid rata, ali je u poslijeratnim godinama otvoreno govorio o njegovim ograničenjima. U više analiza i javnih nastupa upozoravao je da je Dejton zaustavio oružani sukob, ali je ostavio složenu i disfunkcionalnu ustavnu strukturu koja otežava dugoročnu stabilnost Bosne i Hercegovine.

Nakon odlaska iz Kongresa, Hamilton je ostao aktivan u vanjskopolitičkom establišmentu SAD-a. Bio je kopredsjedavajući Komisije za istragu terorističkih napada 11. septembra, kao i tzv. Baker-Hamiltonove komisije o ratu u Iraku. Kroz angažman u Američkom institutu za mir i drugim organizacijama nastavio je pratiti stanje na Balkanu, zagovarajući jaču ulogu SAD-a u očuvanju stabilnosti i evropskog puta Bosne i Hercegovine.