Tim vojnih stručnjaka u studiji tvrdi da je takvu njihovu ocjenu 'ojačala' tvrdnja američkog predsjednika Georga W. Busha iz maja 2003. da su glavne borbene operacije završene.
Ističu kako je vojno zapovjedništvo u SAD-u ignoriralo one planere koji su zahtijevali slanje više vojnika u Irak, te da su zapovjednici u Bagdadu smjenjivani usprkos manjku zapovjednog kadra.
U studiji se kao porazna navodi i činjenica da su civilni i vojni planeri za postsadamovski Irak bili nestručni, te se ističe da je vojska trebala bolje obučiti i časnike i vojnike za planiranje i pripreme.
Navodi se i da su nakon rušenja Saddamova režima brojni zapovjednici i postrojbe očekivali skori prelazak na operacije vezane za stabilnost i opskrbu, slične onima u Bosni i na Kosovu.
"Zapovjednici su smatrali da je pobjeda već ostvarena, te da će postborbeni Irak zahtijevati samo ograničene obveze američke vojske, da će one biti relativno mirnodopske i da će Iračani za to vrlo brzo preuzeti odgovornost", stoji u studiji.
Navodi se i da je prva administracija Georgea W. Busha i njegovi savjetnici pogrešno procijenili da će se Saddamov režim srušiti već nakon prvog Zaljevskog rata, a da se 2003., nakon što je Hussein srušen, nije očekivalo da će se nasilje proširiti, prenijela je Hina.
"Vojnici nisu za to imali plan. Administrativne odluke da se iz vlasti miču i Saddamove pristalice uzrokovale su kolaps državnih službi", stoji u studiji.
