"Vraćam se u Tegucigalpu. Još sam izabrani predsjednik i namjeravam završiti svoj mandat“, rekao je novinarima.
U ponedjeljak, dan poslije vojnog državnog udara protiv predsjednika Zelaye, koji je u egzilu dobio čvrstu podršku SAD-a i cijele Latinske Amerike, situacija se pogoršala u Hondurasu i izbili su žestoki sukobi u kojim je više desetaka osoba ranjeno.
Sukobili su se pristalice svrgnutog šefa države kojeg je vojska u nedjelju istjerala iz zemlje i vojnici koji su čuvali predsjedničku palaču Tegucigalpi.
Manuel Zelaya, od 2006. godine lider ljevice na vlasti, svrgnut je zbog pokušaja da organizira referendum o ukidanju ograničenja broja predsjedničkih mandata, što nisu prihvatili honduraški parlament i vrhovni sud.
Honduraški ustav dopušta samo jedan četverogodišnji predsjednički mandat. Zelayi on završava u januaru sljedeće godine.
Predsjednik Kongresa Roberto Micheletti, koji je imenovan za prijelaznog predsjednika ove zemlje od 7,5 miliona stanovnika dok dužnost ne preuzme budući predsjednik, počeo je s formiranjem vlade nakon što je uveo 48-satno primirje.
Protesti međunarodne zajednice protiv puča honduraskih vojnika do danas nisu oslabili.
Državni udar u Hondurasu osudile su Sjedinjene Države, Ujedinjene nacije i države Latinske Amerike.
Ovo je najveća politička kriza u Srednjoj Americi od američke invazije na Panamu 1989. godine. Honduras je bio stabilna demokratska zemlja otkako je početkom 80-ih godina završila vladavina vojnog režima.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
