Predsjednik Argentine u Davosu proglasio "smrt Machiavellija", vodi rat protiv društvenih nauka

"Stojim pred vama kako bih kategorički poručio da je Machiavelli mrtav", bile su prve riječi koje je Javier Milei izgovorio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Napad krajnje desničarskog predsjednika na autora djela Vladalac, jednog od pionira discipline koja je danas poznata kao politička nauka, bio je dio njegovog kontinuiranog napada na društvene nauke u Argentini, piše El Pais.

Samo sedmicu ranije, Milei je slavio mjere štednje usmjerene na univerzitetski i naučni sistem, s ciljem "eliminacije nepotrebne potrošnje u društvenim naukama i političkoj nauci".

U institucionalnom saopćenju, akademici iz cijele zemlje upozorili su da Mileijeva izjava predstavlja "ogromnu stratešku grešku" koja će dovesti do "djelimičnih rješenja nepovezanih sa društvenom realnošću i održivim razvojem, te stoga izrazito neefikasnih i neučinkovitih".

Milei je u Švicarsku stigao u ponedjeljak, a povratak u Buenos Aires planiran je za ovaj petak. Prije nego što je završio učešće na Davoskom forumu, argentinski lider bio je među dvadeset šefova država koji su u četvrtak potpisali sporazum o osnivanju Globalnog vijeća za mir, inicijative koju je predvodio američki predsjednik Donald Trump.

Mileijev govor na forumu održan je u srijedu. Tom prilikom je slavio jačanje desničarskih snaga u Amerikama i rekao da će region "biti svjetionik koji će ponovo zapaliti cijeli Zapad".

Na početku izlaganja, nastojeći omalovažiti političku praksu, kao i svaku državnu intervenciju u društvenim aktivnostima, pokušao je osporiti ideju da "cilj opravdava sredstvo", misao koja se pripisuje Niccolòu Machiavelliju (1469–1527), iako se ne pojavljuje u njegovim djelima.

Nakon što je proglasio smrt firentinskog mislioca, Milei je ustvrdio da je "dilema između efikasnosti i pravde pri kreiranju javnih politika lažna", jer "ono što je pravedno ne može biti neefikasno, niti ono što je efikasno nepravedno".

"Etička i moralna degradacija kroz koju Zapad prolazi", ponovio je Milei, posljedica je "prihvatanja nove socijalističke agende". Da bi se ona prevazišla, tvrdio je, "danas se odbrana slobodnog tržišnog kapitalističkog sistema mora temeljiti na njegovoj etičkoj i moralnoj vrlini", jer "kapitalizam nije samo produktivniji, već je i jedini pravedan sistem".

Machiavellijevo djelo smatra se temeljem moderne političke filozofije, između ostalog i zbog njegovog pristupa politici kao posebnoj sferi znanja i djelovanja, sa sopstvenom logikom i pravilima, čije proučavanje i praksa zahtijevaju odvajanje od moralnih i vjerskih principa.

"Mileijev govor u Davosu nastavlja njegov obrazac definisanja neprijatelja. Difuzni simbolički neprijatelj koji Milei konstruira jasno su žene, društvene nauke, političari, narodni pokreti… To su sile zla koje, po njegovom shvatanju, stoje nasuprot kapitalizmu ili su komunističke. To je manihejski, moralistički i antimoderni pogled na stvarnost", kaže politolog Sergio De Piero.

Prema De Pieru, "iza onoga što je Milei rekao o Machiavelliju, shvaćenom na veoma površan način, krije se ideja da je politika odvojena od ekonomske racionalnosti. 'Libertarijanci' vjeruju da to tako funkcionira. Budući da ova poruka ima isključivo ideološki karakter, daleko od bilo kakvog empirijskog utemeljenja, Milei mora posezati za ovakvim moralističkim konstrukcijama".

Od stupanja na dužnost krajem 2023. godine, Milei je više puta omalovažavao akademike i istraživače, posebno iz oblasti društvenih nauka, istovremeno provodeći oštre rezove u finansiranju univerzitetskog i naučnog sistema, bez obzira na disciplinu.

U saopćenju koje je potpisao prošlog petka, Milei je najavio učešće Argentine u NASA-inoj svemirskoj misiji Artemis II, "povratak na Mjesec".

"Tehnološki razvoj i istraživanja u strateškim oblastima prioritet su ulaganja ove vlade u nauku, dok se resursi čine efikasnijim eliminacijom nepotrebne potrošnje u društvenim ili političkim naukama", naveo je.

Na Mileijevu izjavu ove sedmice reagirali su zajedničkom deklaracijom Savjet fakulteta društvenih nauka i humanistike, Nacionalni međuuniverzitetski savjet i Argentinsko društvo za političku analizu.

"Fragmentiranje znanja", upozoravaju akademici, "onemogućava sagledavanje složenih problema iz više uglova (tehnološkog, etičkog, političkog i njihovih društvenih implikacija)".

U deklaraciji se naglašava da "kada predsjednik uporno stigmatizira društvene i političke nauke, on zanemaruje vitalni kontekst društava i istovremeno rasipa potencijal za sveobuhvatna rješenja u svijetu kojem je potrebno više od tehničkih podataka; potreban je ljudski i sistemski uvid".

Više analitičara ukazalo je na kontradikciju između Mileijevih napada na društvene nauke i njegovog stalnog pozivanja na važnost vođenja "kulturne bitke", koncepta proisteklog iz misli Antonija Gramscija (1891–1937), još jednog ključnog filozofa političke nauke.

Slično tome, njegova tirada protiv Machiavellija izrečena je u okviru govora u kojem je argentinski predsjednik djelovao umjerenije u poređenju s ranijim, oštrim nastupima u Davosu, kada je otvoreno iznosio svoje stavove i potom se suočavao s jakim kritikama i protestima. Kao da je, dvije godine nakon dolaska na vlast, shvatio da politička praksa zahtijeva određene ustupke. "

"Prikladno je da se vladar preobrazi i u lisicu i u lava. Oni koji se oslanjaju samo na osobine lava pokazuju malo iskustva", pisao je Machiavelli.