Rudolf je upozorio kako pitanje primjene ZERP-a nije političko, kako to slovenska i talijanska strana žele nametnuti, već pravno-političko, prenijela je Hina.
Dodao je kako hrvatska Vlada ne može odgoditi početak primjene odluke o stupanju na snagu ZERP-a, već to jedino može Hrvatski sabor koji je donio tu odluku. Rudolf je podsjetio kako je u svijetu od 152 države čak 135 proglasilo gospodarski pojas.
Hrvatska bi od 1. siječnja 2008. trebala početi primjenjivati odredbe ZERP-a i na članice EU-a, Sloveniju i Italiju, no iz Bruxellesa dolaze upozorenja kako bi taj potez mogao naškoditi Hrvatskoj u procesu pregovora o punopravnom članstvu.
S druge strane, Hrvatska seljačka stranka (HSS), bez čijih zastupnika ni HDZ ni SDP ne mogu formirati vladu, inzistira na provođenju ZERP-a.
Dan pošto je Hrvatska donijela odluku (3. lipnja 2004.) da se režim ribarenja ne primjenjuje na članice EU-a, hrvatski, slovenski i talijanski državni su se tajnici u Bruxellesu dogovorili da će se u međuvremenu zaključiti strateški ugovor o partnerstvu u ribarenju, kazao je Rudolf.
"Hrvatska je na osnovi toga zapisnika obavila sedam krugova pregovora i razgovora, međutim Bruxelles nije bio spreman zaključiti ugovor o ribarstvu", rekao je Rudolf, dodavši kako je EU zaključio više od 20 ugovora o ribarenju uz naknadu sa zemljama izvan Unije.
"Mogu loviti i talijanski i slovenski ribari u hrvatskom zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, ali uz novčanu naknadu", ustvrdio je, dodavši kako su nakon bruxelleskog sastanka i Italija i Slovenija proglasile ekološki pojas, a Slovenija svoj zaštićeni ekološki pojas, kako je napomenuo, čak u hrvatskom državnom teritoriju.
Šimac, svojedobno savjetnik Poljske, Češke i Litve za integraciju s EU-om, smatra kako EU ne može spriječiti Hrvatsku da provede nešto što međunarodno pravo dopušta i traži. Želi se, kako je objasnio, da države proglase jurisdikciju dalje od svog teritorijalnog mora da bi na tom području zaštitile okoliš i imale pravo gospodarenja svim bogatstvima.
