Karadžić je krajem maja zatražio od vlade Norveške i Belgije da mu dostave izvještaje svojih vojnih zvaničnika pri UNPROFOR-u o sumnjivim isporukama oružja u Tuzlu februara 1995., kojima je prekršen embargo UN-a i omogućeno naoružavanje bosanskih muslimana.
Odbijajući da postupi sa zahtjevima iz Karadžićevog pisma, norveška ambasada u Haagu je 12. juna obavjestila optuženog da će vlada te zemlje postupati u skladu sa zahtjevom za saradnju ili naredbom Tribunala, ali da u tu "kategoriju" ne spada pismo koje je Karadžić uputio.
Sudsko vijeće kojem presjedava sudija Jan Bonomi, pozvalo je međutim i norvešku i belgijsku vladu da dostave zatražena dokumenta i usvojilo prijedlog tih država da im se ostavi dodatni rok od šest nedjelja, za prikupljanje eventualne dokumentacije.
Karadžić je zatražio i izvještaje norveškog osoblja u BiH koji se tiču ubistava velikog broja civila na pijaci Markale u Sarajevu 5. februara 1994. i 28. avgusta 1995. godine.
On je naveo da su odvojene istrage sigurnosnih službi Kanade, Britanije, Danske, Švedske, Belgije, Holandije i Norveške pokazale da su snage bosanskih muslimana to učinile kako bi prikazale da su Srbi odgovorni za napade i tako izdejstvovale intervenciju međunarodne zajednice.
Bivši predsjednik RS-a se pred Tribunalom brani sam, uz pomoć stručnog i pravnog tima za odbranu.
Izmenjenom optužnicom, on se tereti za genocid i druge ratne zločine počinjene u BiH od 1992. do 1995. godine.
Miss BiH Lana Jahić donirala dres Edina Džeke na izboru za Miss svijeta: Humanitarna misija za djecu
Aleksandar Stanković otkrio zbog kojeg gosta je zamalo dobio otkaz: "Pukla je bruka"
Mateo Musa žestoko oštetio Željezničar, progledao je kroz prste Jurkasu i nije mu dao crveni karton
