Dok je bio predsjednički kandidat, Barack Obama je obećavao da će – ako postane predsjednik - američke vojne jedinice iz Iraka biti povučene u roku od 16 mjeseci. "Vrijeme je da rat u Iraku privedemo kraju. Na tome ćemo raditi kad ja postanem predsjednik. Upravo je ovo pitanje – povlačenje iz Iraka – jedno od glavnih na ovim izborima", rekao je Obama.
Ponekad su izjave senatora Obame bile suptilnije, no u svakoj je naglašavao da želi povući vojsku iz Iraka u roku od 16 mjeseci: "Postupat ću prema planu i oprezno kada je u pitanju povlačenje. Jedna ili dvije brigade mjesečno. Ako se to provede, sve naše borbene snage bile bi van Iraka u roku od 16 mjeseci."
Barack Obama je inače stalno naglašavao da će u Iraku ostati određene američke snage, koje će – kao instruktori – obučavati iračku vojsku, pomagati u borbi protiv terorista te čuvati američke diplomatske objekte. Uz to, rekao je da je uvijek spreman saslušati savjete vojnih zapovjednika.
Borbene jedinice u Iraku čine trećinu američkog vojnog kontingenta. Većina američkih vojnika u Iraku služi u jedinicama koje pružaju podršku borbenim snagama – neke od tih neborbenih jedinica već sudjeluju u obuci iračke vojske. U budućnosti bi i neke od danas borbenih jedinica mogle biti klasificirane kao 'neborbene', kako bi se mogle pridružiti obuci Iračana.
Većina ovakvih detalja izbjegne pažnji prosječnog američkog glasača, koji je usredotočen na proklamirani rok od 16 mjeseci. Općenito gledano, nova administracija nastoji ublažiti očekivanja javnosti kada je u pitanju povlačenje iz Iraka.
Evo kako je ovu problematiku nedavno komentirao glasnogovornik Bijele kuće, Robert Gibbs: "Ne debatiramo više o tome hoće li doći do povlačenja. Glavno je pitanje kako se povući i kada. Na tome predsjednik ozbiljno radi."
Ministar odbrane Robert Gates kaže da će se odluka donijeti nakon sastanaka predsjednika Obame s vrhom oružanih snaga. Na tim će sastancima biti raspravljene sve opcije, rekao je Gates: "Radimo na nizu alternativa. Jedna od njih je dovršiti posao koji sada rade radni timovi na razini brigada, nakon čega – a u roku od 16 mjeseci - slijedi transformacija prema pružanju pomoći Iračanima. Nakon toga, u različitim intervalima, povlače se pojedine postrojbe. Predsjedniku ćemo svaku alternativu predočiti zajedno s procjenom rizika, koji ih prate."
A jedan od tih rizika je pogoršavanje sigurnosne situacije u Iraku, koja se – kaže ministar obrane Gates – znatno poboljšala u posljednjih godinu i po: "Iako je nasilja i dalje razmjerno malo, postoji potencijal za pogoršavanje situacije. Pred našim su vojnicima možda teški dani."
Vojni stručnjak Michael O'Hanlon iz Instituta Brookings u Washingtonu kaže da predsjednik Barack Obama treba oprezno prići povlačenju iz Iraka. Možda bi se prihvaćanje konkretnog plana trebalo odgoditi dok ne vidimo kako će proći izbori u Iraku – kaže Michael O'Hanlon.
"Irak je sam po sebi dinamična i nepredvidljiva zemlja. To treba imati na umu kada se planira buduća politika. Konačni cilj – povlačenje što je brže moguće – može i dalje biti vladin prioritet. Ako želi, predsjednik i dalje može govoriti o roku od 16 mjeseci, iako je to po mom mišljenju previše optimistično. Međutim, najvažnije je sačuvati fleksibilnost, analizirati situaciju u Iraku, i osigurati stabilnu tranziciju. Jedino ćemo tako pomoći Iračanima", kaže O'Hanlon.
Michael O'Hanlon dodaje da predsjednik Obama sada odlučuje na drugačijoj razini nego što je to bio slučaj za izborne kampanje. Sada naime mora biti pragmatičan. "Javnost mu to neće zamjeriti. Većina glasača su ili Obamini demokrati, ili stranački neopredijeljeni ljudi ili pak republikanci. Svima njima je najvažnije da se misija u Iraku uspješno privede kraju, a manje im je važno kojeg će se to datuma točno dogoditi", kaže O'Hanlon.
Bilo kako bilo, povlačenje američkih snaga je okvirno definirano već u američko-iračkom sporazumu o sigurnosti, koji određuje rok od tri godine, za sve vrste američkih jedinica.
Mnogo je Amerikanaca koji žele da predsjednik brzo donese odluku o ovom pitanju. Međutim, na odluku će se morati pričekati, barem dok ne završe savjetovanja predsjednika države sa generalima u Pentagonu.
Glasnogovornik Bijele kuće Robert Gibbs, kako prenosi Glas Amerike, kaže da se na Obaminu odluku neće trebati dugo čekati: "Mislim da će odluka biti poznata razmjerno brzo. Ne želim govoriti o određenom datumu, ali očekujem je ubrzo."
Predsjednik Barack Obama dobiva savjete u vezi ove problematike s raznih strana, od generala i vladinih dužnosnika pa do neovisnih vojnih stručnjaka i novinskih komentatora. Na kraju, odluka će biti njegova, u skladu sa strateškim interesom Sjedinjenih Država.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
