Svijet
0

Povećan interes Amerikanaca za politiku

FENA
Tri sedmice uoči izbora za Kongres i trećinu mjesta u Senatu ispitivanja javnog mnijenja bilježe najveći interes američkih građana za politiku u posljednjem desetljeću, kao i rastuću podršku birača Demokratskoj stranci u odnosu na republikance kojima prijeti gubitak kongresne većine.

Sedamdeset posto ispitanih kaže da razgovara o politici s članovima obitelji i prijateljima a 43 posto da o tome raspravlja na poslu, pokazala je anketa koju je na 1.804 odrasle osobe, od čega 1.503 registrirana glasača, u septembru i oktobru proveo Istraživački institut Pew.

Tako visok nivo interesa za politiku nadmašuje onaj iz 1994. godine kada su republikanci preuzeli demokratima većinu u Kongresu, nakon 40 godina dominacije.

Međutim, kada je je riječ o uključivanju u izborni proces Amerikanci su prilično skeptični, pa tako samo 60 posto vjeruje da je njihov glas važan, među demokratima je takvih 45 posto a među crnim glasačima samo 30 posto.

Među razlozima povećanog interesa Amerikanaca za politiku navode se demokratska žestina u kampanji i optimizam da će pobijediti na izborima 7. novembra, zatim rat u Iraku i Afganistanu, strah od terorizma i povećano društveno raslojavanje koje ugrožava srednju klasu.

Kad je riječ o podršci strankama, 54 posto registriranih birača namjerava glasati za demokrate a 41 posto za republikance, pokazalo je ispitivanje "Washington Post-ABC news poola".

Afera s ostavkom republikanskog kongresmena Marka Foleya, zbog lascivne e-mail prepiske s maloljetnim kongresnim poslužiteljima i eskalacija nasilja u Iraku doprinijeli su srozavanju podrške republikanskom Kongresu na rekordno niskih 32 posto i predsjedniku Georgeu Bushu na oko 35 posto, zavisno od izvora.

Dužnosnici kampanje Republikanske stranke izjavili su kako očekuju da bi mogli izgubiti od sedam do 30 mjesta u Kongresu, dok je demokratima za sticanje većine potrebno osvajanje 15 novih mjesta i zadržavanja svih 201, koliko imaju u sadašnjem sazivu.

Registrirani birači će 7. novembra svoju građansku dužnost moći ispuniti i e-mailom, čine se nastoji povećati izborni odziv, posebno mlađih glasača.

Naime povećani interes za politiku, u SAD ne znaći nužno i povećani izborni odziv, posebno ne na kongresnim izborima koji se održavaju na sredini predsjedničkog mandata, što u praksi znači očekivani odziv ispod 40 posto.

Većina ispitanih u anketi Pew instituta odobrava uvođenje e-mail

glasanja, ali se dvije trećine protive mogućnosti da ono u budućnosti potpuno zamjeni izlazak na birališta.