Meksički zaljev
0

Posebni supertanker počeo čistiti naftnu mrlju

FENA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Tajvanski supertanker "A Whale", prerađen u najveće svjetsko plovilo za čišćenje naftnih mrlja, kapaciteta prerade 80 miliona litara naftom zagađene vode dnevno, počeo je probni rad u Meksičkom zaljevu.

Divovski brod u vlasništvu tajvanskog brodara TMT Shiping, visine deseterokatnice i duljine 275 metara, na bokovima ima posebne otvore kroz koje uzima naftom zagađenu vodu i pumpa je u tankove gdje se odvaja nafta, a voda vraća u more. Brod koristi istu tehnologiju kao kod pranja tankova u tankerima.

Pripremljen je za rad blizu izvora naftne mrlje, gdje je nafta u većoj koncentraciji.

Manji brodovi, većinom prerađene ribarice koje sada skupljaju naftu s površine, rade u pojasu od tri do pet milja od obale. U proteklih 10 sedmica oni su prikupili oko 106 miliona litara nafte, dok A Whale u jednom danu može sakupiti 80 miliona litara.

"Taj brod je do danas najveća nada za djelotvorno čišćenje nafte", izjavio je Edward Overton, profesor ekologije na sveučilištu Louisiana State, koji je na zahtjev tvrtke TMT prošle sedmice izvršio pregled broda u Norfolku, u Virdžiniji.

Voda koju brod izbacuje u procesu čišćenja nije bez tragova nafte, što predstavlja problem jer propisi američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) traže da u toj vodi ne bude više od 0,15 promila nafte, što je standard koji je teško ispuniti, rekao je prof. Overton za The Wall Street Journal od subote.

Savezni koordinator radova na čišćenju naftne mrlje može na licu mjesta napraviti izuzetak od tog standarda.

Supertanker je u petak počeo s probnim čišćenjem nafte, a trebat će nekoliko dana da se odluči o njegovom uključivanju u napore na čišćenju naftne mrlje, rekao je glasnogovorik BP-a Tony Odone.

Naftna mrlja bušotine Deepwater Horizon po posljednjim je procjenama najveće slučajno naftno zagađenje svih vremena, a do sada je zagadila oko 725 kilometara obala Luizijane, Misisipija, Alabame i Floride.

Procjene vladinih znanstvenika govore da u Meksički zaljev istječe od 35.000 do 60.000 barela nafte dnevno, iz oštećene bušotine BP-a Deepwater Horizon, 80 kilometara ispred obale Luizijane. Nad bušotinom je 20. aprila eksplodirala i dva dana kasnije potonula naftna platforma uz 11 ljudskih žrtava.

British Petroleum je s dva zatvorena sustava crpljenja nafte s tzv. glave bušotine na dubini od 1.500 metara do sada prikupio oko 557.000 barela nafte. To znači da je od 1,9 miliona do 3,6 miliona barela do sada isteklo u Meksički zaljev.

Prema višoj procjeni, naftna mrlja je do sada premašila zagađenje koje je nastalo 1979. na bušotini kompanije Ixtoc ispred obale Meksika, kada je trebalo devet mjeseci da se začepi bušotina iz koje je isteklo oko 3,3 miliona barela nafte.

Veće naftno zagađenje od sadašnjeg u SAD-u, nastalo je namjernim ispuštanjem nafte u Zaljevskom ratu 1991., kada su iračke snage zapalile tankere, naftne terminale i bušotine, pri povlačenju iz Kuvajta, prenijela je Hina.

Procjenjuje se da je u Perzijski zaljev tada isteklo šest do osam miliona barela nafte.