Biolozi su, naime, napravili model migracija 1.350 evropskih biljnih vrsta do 2080., koje će biti posljedica promjena klime, a istraživanja su uskladili sa sedam mogućih scenarija Međuvladine grupe za klimatske promjene, vodeći računa o različitim političkim i društveno-ekonomskim pristupima.
“Čak i najumjereniji scenariji, u kojima se društvo ponaša na iznimno obazriv način kako se ne bi dalje povećavala emisija štetnih gasova odgovornih za efekt staklenika, zapaža se znatan utjecaj na biljni svijet”, objasnila je Sandra Lavorel iz Laboratorija za alpsku ekologiju u Grenoblu, koja je koordinirala istraživanje u okviru europskog projekta AREAM.
Na projektu su okupljeni francuski, portugalski, britanski i švedski naučnici. Prema scenarijima koji polaze od povećanja prosječne temperature između 1,8 i 3,6 Celzijevih stepeni i promjene klime u razdoblju od 2000. do 2080. godine, čak 27 do 42 posto biljnih vrsta moglo nestati na nekoj od evropskih lokacija.
Nestankom jednih i nastankom drugih vrsta biljaka koje bi migrirale prema sjeveru, evropska flora bi se, međutim, mogla obnoviti najviše za 42 do 63 posto.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
