Uoči parlamentarnih izbora
0

Poljska: Izjednačena utrka konzervativaca i liberala

FENA
Donald Tusk (Foto: AP)
Donald Tusk (Foto: AP)
Liberali i konzervativci gotovo su izjednačeni pred nedjeljne parlamentarne izbore u Poljskoj, ali zbog relativno zdrave poljske ekonomije u Evropi pogođenoj dužničkom krizom veće izglede ima stranka sadašnjeg premijera Donalda Tuska.

Prema zadnjim anketama Građanska platforma (PO) liberalnog I proevropskog premijera Tuska trebala bi pobijediti s 36 posto glasova.

Vrlo su im blizu, s 32 posto glasova, njihovi glavni protivnici, konzervativna stranka Prava i pravde (PiS) koja je i 2005. iznenadila pobjedom, iako su sve ankete davale prednost liberalima.

Rusofobnu, germanofobnu i euroskeptičnu stranku čvrstom rukom vodi bivši premijer Jaroslaw Kaczynski, brat blizanac predsjednika Lecha Kaczynskog koji je poginuo 10. travnja 2010. u zrakoplovnoj nesreći kod Smolenska u Rusiji.

Seljačka stranka PSL, saveznica vladajućih liberala, osvaja pet posto glasova prema ispitivanjima, dovoljno za ulazak u parlament.

Oporbeni socijaldemokrati (SLD) trebali bi dobiti osam posto glasova. No iznenađenje pred ove izbore, s prognozama sedam posto glasova, nova je stranka ljevice Ruch Palikota, antiklerikalna u katoličkoj Poljskoj gdje Crkva otvoreno, kroz biskupe, ulazi u kampanju i podržava stranku PiS.

Premijer Tusk, na vlasti od 2007., dobro je vodio poljsko gospodarstvo unatoč nezaposlenosti nešto iznad 11 posto. U Evropskoj uniji od 2004., Poljska je jedina od 27 članica uspjela očuvati rast u 2009. Priprema se prihvatiti euro, ali za to još nije utvrdila datum.

Dok liberali obećavaju nastavak privatizacije čak i u vrlo osjetljivom zdravstvenom sektoru, Kaczynski želi pod državnom kontrolom očuvati najveće tvrtke, a neke od njih već su djelomično privatizirane kao naftna PKN Orlen, osiguranje PZU ili grupa bakra KGHM. Kaczynski je protiv svake privatizacije medicinskih usluga.

U evropskim pitanjima Poljska je, prema istraživanjima, još izrazito naklonjena Evropskoj uniji, no liberali tvrde da su oni bolji za pregovore o evropskim fondovima, a u to vjeruje 51 posto birača.

Kaczynski je kao premijer 2006. i 2007. stekao reputaciju žestokog euroskeptika i njegov je mandat protekao u brojnim trzavicama s Bruxellesom. U kampanji se zato trudio poboljšati svoj imidž Evropljanina i govorio da je zapravo "eurorealist" i želi "čvršću Evropu, napose na političko-vojnom planu".

Igrao je i na kartu emocija pozivajući supružnike poginulih kod Smolenska da se natječu na izborima. Poljska istraga priznala je da glavna krivnja za nesreću leži na poljskoj strani, dok je PiS i brat Jaroslaw katastrofu pripisao uroti "Rusa" i Donalda Tuska.

Uspiju li liberali osvojiti drugi mandat, bit će to prvi put u Poljskoj nakon pada komunizma 1989. Tusk (54), povjesničar po struci, uvjereni je liberal koji misli da Poljskoj treba više poduzetnika, a manje "države". Osnovao je poduzeće još u vrijeme komunizma, što je tada bila rijetkost. Uzori su mu Ronald Reagan, Margaret Thatcher I Lech Walesa, koji ga podržava.

Kaczynski (62), nepopustljiv i vješt u politici podjele, igrao je u kampanji na domoljubnu žicu Poljaka. Politika je njegova jedina strast. Neoženjen je za razliku od brata blizanca Lecha koji je poginuo sa suprugom i za sobom ostavio kćer i unučad. No od dvojice braće Jaroslaw je istinski političar.

Osnivač nove stranke, Ruch Palikota, poslovni čovjek Janusz Palikot, otvoreno se suprotstavlja snažnom utjecaju Katoličke crkve na politiku. Tokom predsjedničkih izbora 2010., brojni crkveni oci u Poljskoj nisu oklijevali izravno podržati Jaroslawa Kaczynskog, kojeg je ipak pobijedio liberal Bronislaw Komorowski.

  • Borimo se protiv takve Crkve koja je de facto politička stranka I financijska korporacija, poručuje Palikot.

  • Nemamo pravo izabrati nekoga tko zagovara pobačaj, izvanbračnu zajednicu ili eutanaziju. To je zabranjeno, poručivao je msgr Stanislaw Napierala, biskup iz Kalisza.

Stranka Ruch Palikota je u svoj program uključila prekid financiranja Crkve novcem iz proračuna, izbacivanje vjeronauka iz škola i reviziju povrata crkvene imovine konfiscirane u doba komunizma. Obećaje liberalizirati zakon o pobačaju i učiniti dostupnom kontracepciju, legalizirati prava izvanbračne zajednice i lake droge.