Politico analizira: Zbog čega Evropa ne može naći svog "superheroja" za pregovore s Putinom
Neki evropski lideri željeli su pregovarača "superheroja" koji bi se suprotstavio Vladimiru Putinu i Donaldu Trumpu, izborio pravedan mir za Ukrajinu i zaštitio sigurnost kontinenta. Diplomate i zvaničnici bliski pregovorima, koji su govorili za Politico, bili su uvjereni da takva osoba ne postoji i prije nego što je EU u petak odlučila da to mora biti timski posao.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove sedmice tražio je od Evrope da u roku od nekoliko dana odredi ko će je predstavljati u pregovorima i rekao da bi više volio da to bude jedna osoba. Nagovijestio je i da ima favorita, ali ime nije otkrio.
Nije dobio ono što je tražio. Lideri EU na samitu u Dublinu u petak odlučili su da posao preuzme tim: grupa "E5", koju čine Njemačka, Francuska, Poljska, Italija i Velika Britanija, uz zvaničnike Evropske komisije i Evropskog vijeća.
Pregovori još nisu na nivou lidera
Prema Politicu, potraga za jednim predstavnikom postala je politička opsesija u Briselu, a previdjela je najmanje dvije stvari.
Prva je da pregovori trenutno nisu na nivou lidera. Razgovori ove sedmice u Abu Dhabiju bili su tehnički, između visokih zvaničnika. Putin i Zelenski nisu bili prisutni, a kamoli Trump. Rusija je na čelo delegacije poslala savjetnika iz Kremlja, a Ukrajina šefa obavještajne službe.
Ako ti zvaničnici naprave pomak, lideri će se sigurno htjeti uključiti, a oni će na kraju i potpisati eventualni sporazum. Broj evropskih predsjednika i premijera koji bi se mogli pojaviti kao potpisnici ili garanti nije ograničen. Prema Ukrajini i američkim posrednicima, sljedeći korak je da se Evropa uključi u razgovore s Rusijom upravo na tehničkom nivou.
"Evropa nije superdržava"
Druga stvar je strukturalna: evropskih aktera ima previše, s jednako važnim, ali vrlo različitim interesima i nadležnostima. Evropska komisija ne može pregovarati o budućoj sigurnosnoj arhitekturi Evrope, jer je to stvar članica NATO-a i nacionalnih prijestolnica. S druge strane, NATO, Pariz i Berlin ne mogu pregovarati o sankcijama EU ni o pristupanju Ukrajine Uniji, jer je to u nadležnosti Komisije.
Nerealno je i očekivati da bi "E3", odnosno Njemačka, Francuska i Velika Britanija kao najjače evropske ekonomske i vojne sile, prepustile Komisiji, Evropskom vijeću ili NATO-u da sve radi u njihovo ime.
"Razlog zbog kojeg Evropa nije našla jednu osobu koja može predstavljati cijelu Evropu je to što Evropa nije superdržava", rekao je jedan diplomata EU.
On je dodao da evropski interesi u pregovorima o Ukrajini obuhvataju brojne članice EU, ali i Veliku Britaniju, Norvešku, Tursku i Moldaviju. "Ko može obećati trupe na terenu u ime ostatka Evrope? Ko može ponuditi milijarde za finansiranje? Teško je", rekao je.
Neki zvaničnici uključeni u proces u Abu Dhabiju zaključili su da Evropu mora predstavljati tim, kao i dosad, s tim da će različiti članovi tima biti zaduženi za različita pitanja.
Šta Evropa uopće želi reći
Otvoreno je i pitanje sadržaja, odnosno šta će biti zajednički stav Evrope.
"Ono što zaista kažemo važnije je od tačnog sastava ljudi u prostoriji", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson u petak, na ulasku na sastanak lidera EU.
Američki i ukrajinski zvaničnici žele Evropu za stolom jer vjeruju da bi razgovor o preoblikovanju sigurnosnih struktura kontinenta mogao Rusiju učiniti spremnijom na saradnju.
Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao je da je evropski sigurnosni okvir bio glavna tema razgovora u Abu Dhabiju. "Sukob u Ukrajini pokazao je da cijeli sigurnosni sistem koji djeluje nakon Jalte i Potsdama loše funkcioniše i u Ukrajini je pukao apsces", rekao je.
Ukrajinski tim primijetio je da se tvrdi ruski pristup malo ublažio kada su ruski predstavnici vidjeli priliku da razgovaraju o širim zahtjevima prema evropskoj sigurnosti. Ali sama Evropa nije bila dio tog razgovora.
Redoslijed pregovora ključno pitanje
Prvo treba riješiti redoslijed pregovora, prije svega kada Evropljani trebaju pristati na razgovor o ruskom zahtjevu da se preuredi regionalna sigurnost. Za evropske zemlje to je, piše Politico, ključno i potencijalno egzistencijalno pitanje.
Oni bliski pregovorima vjeruju da se može naći način da se Rusiji ponudi razgovor o regionalnoj sigurnosti, a da to pitanje ne bude u potpunosti vezano za konačni mirovni sporazum za Ukrajinu.
Ali iz EU stižu različite poruke. Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas rekla je da ne smije biti razgovora o široj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi, poput rasporeda snaga NATO-a, razmještaja trupa i formata konsultacija s Rusijom, dok se ne finalizira mirovni sporazum. S druge strane, zvaničnici EU u Abu Dhabiju pokazali su spremnost na paralelne pregovore, u kojima bi se o mirovnom sporazumu za Ukrajinu i budućoj sigurnosnoj strukturi Evrope razgovaralo istovremeno. Politico ocjenjuje da je to ili pametna strategija ili znak da nered i dalje traje.
Iza zatvorenih vrata različite zemlje imaju različite stavove o pravoj strategiji, kao i o tome treba li uopće direktno razgovarati s Putinom.
Pitanje uloge Evrope moglo bi na kraju biti i bespredmetno. Američki izaslanici rekli su u četvrtak navečer da je Putin pristao da se Evropa uključi u pregovore, ali je Kremlj to u petak doveo u pitanje.
Nakon završetka pregovora u Abu Dhabiju Jared Kushner, Trumpov zet i visoki izaslanik, priznao je da ima dvostruki problem.
"Kad bi Evropa mogla odrediti jednu osobu koja bi govorila u njeno ime, to bi bilo veće postignuće nego navesti Ruse da je uključe u pregovore", rekao je.