{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Pola stoljeća za potpunu dekontaminaciju

F
25.4.2009. u 14:08
0
1
Pola stoljeća za potpunu dekontaminaciju
0
Pola stoljeća za potpunu dekontaminaciju
Za potpuni završetak radova vađenja nuklearnog goriva iz četvrtog bloka atomske centrale u Černobilju i dekontaminaciju mjesta havarije bit će potrebno najmanje pola stoljeća, izjavio je šef grupe za radove na toj centrali u Institutu "Kurčatov" Aleksandar Borovoj.
Ruski stručnjak je na konferenciji za novinare u petak podsjetio da se poslije havarije, čija će 23. godišnjica biti sutra obilježena, u srušenom reaktoru nalazilo oko 180 tona nuklearnog goriva.

"Približno 150 tona uspjeli smo da pronađemo i stavimo pod kontrolu, a ostalih 30, sudeći po svemu, nalaze se u dubokim, betonom zalivenim, mjestima i stići do njih je izuzetno skupo", rekao je Borovoj.

Po Borovoju, u protekle 23 godine izbjegnut je bilo kakav opasan incident i razrađena je strategija aktivnosti u okviru kojih je i postavljen krov ("sarkofag") na konstrukciju, "čime je vanjska sredina u potpunosti zaštićena od onoga što se unutra dešava".

Pod rukovodstvom ruskih stručnjaka i kompanije "Atomstrojeksport", na centrali su provedeni radovi pokrivanja srušenog bloka i stabilizacija "sarkofaga", zbog čega se može garantovati da se tokom 10-15 godina ništa loše neće desiti, rekao je Borovoj.

Sljedeća etapa je izgradnja novog "prekrivača" širokog 250, visokog 100 i dugačkog 150 metara pod okriljem međunarodnog konzorcija.

Učesnici pres-konferencije složili su se u ocjeni da poslije dosadašnjih radova i postavljanja novog "prekrivača", može da se garantuje da neće biti emisije radioaktivnih čestica u atmosferu tokom 100 godina.

Direktor Instituta za pitanja sigurnog razvoja atomske energetike u okviru Ruske akademije nauka Leonid Boljšov izrazio je uvjerenje da ponavljanje havarija, sličnih černobiljskoj, u Rusiji nije moguće jer je dostignut bolji nivo sigurnosti. Boljšov je naveo da je do incidenta 1986. došlo zbog "nepravilnih aktivnosti operatera", zbog čega je reaktor "doveden u stanje u kojem su se pokazali nedostaci konstrukcije".

Krivicu dijele operateri, naučni rukovodilac i konstruktor reaktora, ocijenio je ruski stručnjak, a nesreća je uzrokovana i time što je nekoliko godina ranije atomska energetika iz resora specijalizovanog ministarstva prenijeta u nadležnost ministarstva energetike.

"S atomskom centralom postupali su kao s običnom termoelektranom, ne uvažavajući posebnu specifičnost", rekao je Boljšov.

U noći 26. aprila 1986. na centrali u Ukrajini desila se najveća katastrofa na nekom tehničkom objektu u svijetu, kada je na četvrtom bloku došlo do eksplozije koja je potpuno srušila reaktor. Objekt bloka se djelimično srušio, kontaminirana je površina od oko 160.000 kvadratnih kilometara u sjevernom dijelu Ukrajine te na zapadu, Rusije i Bjelorusije.

Zamenik generalnog direktora ruskog medicinsko-biohemijskog centra "Burnazjan" Andrej Bušmanov je na konferenciji naveo da je tada umrlo 28, a zbog radijacije su se razboljela 134 radnika centrale i članova spasilačkih ekipa. Bušmanov je kategorički demantovao medijske podatke o nekoliko stotina oboljelih i poginulih.

Bušmanov je rekao da je černobiljska katastrofa jedna od 355 havarija s ozračenjem ljudi u vrijeme Sovjetskog saveza i današnje Rusije.

Prema podacima iz Ukrajine, katastrofa je pogodila oko pet miliona ljudi, bilo je ozračeno oko 5.000 naselja u tri zemlje, a negativne posljedice osjetile su Švedska, Norveška, Poljska, Velika Britanija i druge države.

Danas u Ukrajini ima oko 2,6 miliona ljudi sa statusom osoba nastradalih od posljedica černobiljske katastrofe, među njima više od pola miliona dece, navedeno je u saopćenju Ambasade te države u Beogradu dostavljenom Tanjugu.

Tokom posljednjih 11 godina ukupan broj ljudi koji spadaju u kategoriju invalida povećan je gotovo na 80 posto, od kojih je više od pola direktnih učesnika likvidacije posljedica havarije. U posljednjih 15 godina, otkad Ukrajina samostalno finansira otklanjanje posljedica havarije, troškovi su se popeli na 7,35 milijardi američkih dolara, što je u nekim godinama iznosilo 8-10 procenata državnog budžeta zemlje. Černobiljski fond formiran je 1997. i u njemu je 28 zemalja, koje su za saniranje posljedica izdvojile više od milijardu dolara.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: