Pogledajte mapu svega što je Iran precizno pogodio raketama i dronovima u Zaljevu: Vlade skrivale ogromnu štetu

Napadi su bili usmjereni na opremu bez koje postrojenja ne mogu raditi, a vlade zaljevskih država štetu su često umanjivale ili prešućivale.

Udari su pogodili Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Irak, Katar, Kuvajt, Oman i Bahrein, a počeli su nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli bombardovanje Irana. Dio napada izveli su jemenski Huti i iračke šiitske milicije koje podržava Teheran.

Reuters je razgovarao s 36 osoba upoznatih s napadima. Analizirao je i fotografije, videosnimke, zvanične izjave te podatke radarskih, optičkih i meteoroloških satelita. Neki od pogođenih ciljeva široki su tek nekoliko metara ili se nalaze unutar zgrada, pa se sa satelita ne vide.

Bivši koordinator zračnih udara specijalnih snaga američkih marinaca Ryan Stevens pregledao je nalaze. Ocijenio je da iranski napadi pokazuju "preciznost, stručnost u odabiru ciljeva i strpljenje".

"Krhotine" u 34 saopćenja

U najmanje 34 zvanične izjave nakon napada vlade su tvrdile da su štetu izazvale krhotine presretnutih projektila. Reuters je svoje nalaze pokazao 14 stručnjaka, a svi su ocijenili da je takvo objašnjenje za oštećenja ključne opreme na desetinama lokacija krajnje malo vjerovatno. Mnogi su ukazali na vizuelne dokaze eksplozija.

U UAE, Bahreinu, Kataru, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji zabranjeno je snimati ili širiti određene fotografije i snimke posljedica napada. Od zaljevskih država na pitanja o tim ograničenjima odgovorio je samo Bahrein. Vlada je navela da su ograničenja uvedena radi javne sigurnosti i zaštite istraga.

Fujairah, zaobilaznica oko Hormuza

Luka Fujairah u UAE, glavna izvozna luka izvan Hormuškog moreuza, pogođena je najmanje 19 puta. U napadu objavljenom 9. marta uništen je jedan od dva razvodna sistema od 62 cjevovoda, kojima nafta i derivati idu od terminala do vezova za tankere. Emiratske vlasti štetu iz prva dva napada pripisale su krhotinama.

Prema Reutersovoj analizi satelitskih snimaka, sredinom marta oštećen je i drugi razvodni sistem, što ranije nije objavljeno. Prema podacima analitičke firme Kpler, utovar nafte u sedmici od 16. marta pao je na 440.000 barela dnevno, što je manje od polovine prosjeka iz 2025. Nakon udara dronom 4. maja izvoz derivata iz Fujairaha praktično je stao na mjesec. Do 1. juna isplovio je samo jedan brod, a izvoz se oporavio tek u septembru.

Napadi na infrastrukturu UAE nisu zabilježeni od 17. maja, kada je dron pogodio nuklearnu elektranu Barakah. Četiri izvora rekla su Reutersu da su Emirati u junu pristali odmrznuti najmanje 10 milijardi dolara iranskih sredstava, od čega su tri milijarde oslobođene. Prema dvojici tih izvora, Iran je zauzvrat pristao prestati s napadima. Ministarstvo vanjskih poslova UAE negira postojanje takvog dogovora.

Nuklearka, gas i aluminij

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), udar na trafostanicu nuklearke Barakah prisilio je jedan od četiri reaktora da pređe na dizel-generatore za nuždu. Pogođena zgrada udaljena je oko 130 metara od jednog reaktora. Direktor IAEA-e Rafael Grossi tada je izjavio da je onaj ko stoji iza napada "tačno znao šta radi". Operater elektrane naveo je da nije bilo povrijeđenih ni ispuštanja radijacije.

U katarskom gasnom kompleksu Ras Laffan uništena su dva postrojenja za hlađenje koja gas pretvaraju u tečni oblik. Prema procjeni direktora QatarEnergyja Saada al-Kaabija, popravka će trajati tri do pet godina. Napadi na Ras Laffan ugrozili su gotovo petinu svjetskih tokova tečnog prirodnog gasa.

Topionica Al Taweelah kompanije Emirates Global Aluminium ostala je bez proizvodnje u svih 1.262 elektrolitičke ćelije nakon udara u njenu elektranu. Kompanija je navela da je do kraja augusta pokrenuta tek četvrtina ćelija, a normalna proizvodnja očekuje se 2027. godine.

Kuvajt bez izvoza nafte

Prema podacima firme TankerTrackers, Kuvajt u aprilu nije izvezao nijedan barel sirove nafte, prvi put od 1991. godine. Reuters je utvrdio da je Iran od 2. marta do 20. jula pogodio najmanje četiri od osam kuvajtskih elektrana s postrojenjima za desalinizaciju. Kuvajt iz desalinizacije dobija 90 posto pitke vode. Kuvajtski aerodrom pogođen je osam puta.

Saudijska Arabija izgubila više od 50 milijardi dolara

Napadi su oštetili pet od devet najvećih saudijskih rafinerija i tri velika centra za preradu nafte. Saudijska proizvodnja nafte veći dio prvih šest mjeseci rata bila je ispod sedam miliona barela dnevno, u odnosu na više od deset miliona prije rata. Prema Reutersovom proračunu, to je gubitak veći od 50 milijardi dolara po trenutnim cijenama.

Napad 10. septembra na tri pumpne stanice naftovoda Istok–Zapad, koji vodi do luke Yanbu na Crvenom moru, zaustavio je protok nafte na 11 dana. Time je bilo ugroženo do četiri posto svjetske ponude nafte. Saudijska Arabija napad je pripisala milicijama iz Iraka.

Reuters navodi da je rat cijenu nafte Brent u martu, aprilu i maju podigao blizu ili iznad 120 dolara po barelu, sa oko 70 dolara u februaru.

Vlade Katara, Saudijske Arabije, Kuvajta i Iraka nisu odgovorile na upite Reutersa. Nije odgovorila ni iranska misija pri UN-u u Ženevi.