Bogat naftom i gasom
0

Počinje "bitka" za Arktik i njegova prirodna bogatstva

SRNA
Arktik
Arktik
Razvoj arktičkog regiona, a to se tiče i osvajanja prirodnih bogatstava (samo rezerve gasa i nafte u arktičkom epikontinentalnom pojasu iznose oko 22 posto svjetskih rezervi) i osvajanja pomorskog puta, nagovještava ozbiljne finansijske povlastice, zato nije slučajno što se borba za najsjeverniji region planete vodi već više godina.

Ta borba je za sada isključivo na političkom nivou, ali arktičke zemlje ne zaboravljaju na vojnu komponentu.

Tako je Kanada ovog ljeta izvela u Ledenom okeanu velike manevre. SAD jačaju u polarnim regionima vojno prisustvo. Rusija stvara arktičke trupe...

"Prvi korak u razvoju potencijala Arktika trebalo bi da bude usvajanje zakona o sjevernom pomorskom putu", smatra Artur Čilingarov, specijalni predstavnik predsjednika Rusije za Međunarodnu saradnju u Arktiku i Antarktiku.

Sjeverni pomorski put je nacionalna transportna magistrala Rusije. To će biti potvrđeno u odgovarajućem nacrtu zakona koji će stići u Državnu dumu već u septembru. Ali, razumijevanje za to već sada postoji među svim arktičkim državama, podvukao je on.

Upravo je održana konferencija na palubi atomskog ledolomca "Jamal". Njen inicijator i organizator bio je Savajet bezbjednosti  Rusije i lično sekretar Nikolaj Patrušev. U radu konferencije  učestvovali su predstavnici svih osam  akrtičkih zemalja -  Rusije, SAD, Kanade, Danske, Islanda, Norveške, Švedske, Finske. 

Među njima postoji razumijevanje. Osim toga, postoji Konvencija pomorskog prava koju su ratifikovali svi osim SAD. Sljedeća etapa je u septembru: Rusko geografsko društvo organizuje veliku konferenciju Arktik - teritorija dijaloga.
U najupečatljivijoj epizodi trke za Arktik Artur Čilingarov  učestvovao je lično. On se  2007. godine  zajedno sa posadom batiskafa "Mir" spustio na dno Ledenog okeana u tački gdje se nalazi Sjeverni pol i postavio zastavu Rusije. 

Od tada je broj pretendenata na Arktik, njegova bogatstva i prostore, postao mnogo veći. I time je jasnije da bez međunarodne sloge i saradnje razvoj regiona neće uspjeti.

Kako bi opravdale svoje pretenzije na teritorijalnu pripadnost epikontinentalnog pojasa, Komisiji UN treba da budu predstavljeni dokazi da je epikontinentalni pojas nastavak kopna.

 Rusija računa da će pripremiti svoju prijavu do 2013. godine. Do tada će biti sakupljeni i obrađeni svi materijali koji potvrđuju pravo Rusije na akrtički epikontinentalni pojas. U principu, to je naučno dokazano već sada. 

"Rusija nastavlja svoje naučno posmatranje. Danas u ledovima Ledenog okana, u istočnom sektoru Arktika, već sedmi mjesec boravi 14 polarnih istraživača. Postoji ekspedicija i  za određenje spoljne granice epikontinentlnog pojasa. Mi sve činimo u okviru Konvencije pomorskog prava. Dokazivaćemo UN da se teritorija Rusije uvećava na račun arktičkog epikontinentalnog pojasa", navodi Čilingarov i dodaje: 

"Što se tiče nacionalne pripadnosti Sjevernog pomorskog puta, ništa ne treba dokazivati. On prolazi u blizini ruskih kopnenih granica i pravo Rusije na njegovo korišćenje nije sporno". 
Prema ocjenama ruske vlade, opšti obim tokova tereta trasom Sjevernog pomorskog puta već 2012. može da premaši pet miliona tona. A u perspektivi ova cifra može da bude uvećana više od deset puta - navodi "Glas Rusije".

Međutim sve zainteresovane strane su salgasne da zemlje regiona mogu da prevladaju neslaganja koja se s vremena na vreme pojavljuju i da osiguraju na Arktiku tijesnu saradnju.