Šefovi država ili vlada, kao i visoki finansijski zvaničnici tih država, tokom dva dana razmotrit će reforme u monetarnoj oblasti i ulogu međunarodnih finansijskih institucija, finansijske regulative i nove poreske stope za banke, zatim liberalizaciju trgovine i investicija te trgovinska i pitanja deficita. Razmatrit će i evropsku dužničku krizu.
Prethodno je, u kanadskom gradiću Huntsvilleu, završen samit grupe osam najrazvijenijih, pretežno bogatih zemalja, poznatih kao G8.
U G8 su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Britanija, Njemačka, Rusija, Francuska, Italija i Japan.
G20 čine, pored tih osam zemalja, druge značajne ekonomije, kao što su Kina, Indija, Brazil, Južna Koreja, Australija, Argentina, Južna Afrika, Indonezija, Saudijska Arabija, Turska i Meksiko, a tu je i predstavnik Evropske unije. Zemlje koje oni predstavljaju čine 90 posto globalne ekonomske proizvodnje i 80 posto svjetske trgovine. U tim zemljama žive dvije trećine svjetskog stanovništva.
Samit u Torontu održava se pod motom "Oporavak i novi početak". To je prvi nakon samita u Pittsburghu, u septembru 2009., na kome je G20 definiran kao forum za međunarodnu ekonomsku suradnju i koordinaciju. Skup je počeo samo nekoliko sati nakon samita G8, što govori o sve jačoj interakciji tih dvaju odvojenih međunarodnih foruma.
S obzirom da se oporavak od najveće privredne krize od vremena Drugog svjetskog rata odvija veoma različitom brzinom, lideri 20 najvećih industrijski razvijenih zemalja i privreda u naglom usponu nalaze se pred nedoumicom kako postići ravnotežu između nastavka primjene državnih stimulativnih mjera i borbe protiv rastućih budžetskih deficita. Razlike u mišljenima su prisutne i kad je riječ o prijedlozima za uvođenje globalnog poreza za banke i pitanju koliko sredstava multinacionalne banke treba da drže u rezervi kao zaštitu od gubitaka.
Ministar finansija zemlje domaćina Jim Flaherty već je najavio da će najvažnija tema samita G20 biti održiv ekonomski rast, ali da to u različitim zemljama ima različito značenje.
-
Očito postoje neke države, posebno neke evropske države, kojima je hitno potrebna fiskalna konsolidacija - kazao je Flaherty.
-
Nekim članicama G20 je neophodna hitna akcija za smanjenje budžetskih deficita, dok bi neke druge to mogle učiniti sporijim tempom - izjavio je Flaherty te dodao da se još diskutira o ciljevima koji bi trebalo da budu na dnevnom redu.
Kanadski premijer Stephen Harper u prošlonedjeljnom pismu svojim kolegama u G20 predložio je sporazum za prepolovljavanje deficita do 2013. i stabilizaciju ili otpočinjanje smanjenja odnosa duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP) do 2016. godine.
Komesar Evropske unije za monetarna pitanja Olli Rehn je međutim ocijenio da ti ciljevi nisu dovoljno ambiciozni za zonu eura.
Harper će, kako je najavljeno, ohrabriti lidere G20 da ubrzaju pregovore o reformi bankarskog sektora, što dodatno dobija na snazi nakon dogovora u američkom kongresu o sveobuhvatnoj reformi finansijskog sektora.
