Iranski mediji prenijeli su da su neki od uhapšenih optuženi za podrivanje nacionalne bezbjednosti, za šta bi mogli da budu osuđeni i na smrt, prenio je Rojters.
Poslije predsjedničkih izbora održanih 12. juna, nastupila je najveća kriza u Iranu još od Islamske revolucije 1979. godine, koja je iznijela na vidjelo sve dublju podjelu u vladajućoj eliti.
Poraženi umjereni kandidati Mirhosein Musavi i Mehdi Karubi tvrde da su izborni rezultati namješteni u korist Ahmadinežada, dok vlasti te optužbe odbacuju a iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei podržao je reizbor dosadašnjeg predsjednika.
Suđenje je danas počelo bivšem potpredsjedniku Muhamedu Aliju Abtahiju, bivšem zamjeniku šefa diplomatije Mohsenu Aminzadehu, nekadašnjem vladinom portparolu Abdulahu Ramazanzadehu, bivšem poslaniku Mohsenu Mirdamadiju i bivšem ministru za industriju Behzadu Nabaviju, javila je iranska novinska agencija Fars.
Grupe za zaštitu ljudskih prava tvrde da je više stotina ljudi privedeno u Iranu poslije izbora, u talasu demonstracija i uličnih nereda - među njima političari reformisti, novinari, aktivisti raznih organizacija i advokati.
Član parlamentarne komisije za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku izjavio je u četvrtak agenciji Fars da je privedeno oko 300 ljudi, a da je dan ranije oslobođeno 140, kao i da će narednih dana većina preostalih biti puštena.
"Neki od njih su krivi i trebalo bi im suditi", rekao je Hodžatoleslam Husein Ebrahimi.
U nedovnim sukobima u Iranu poginulo je najmanje 30 demonstranata, tvrdi britanski BBC.
