Oko 8,1 miliona birača, od kojih 450.000 prvi put glasa, imat će priliku da u dva izborna kruga izabere 386 poslanika, a time i buduću vladu.
Glasa se po većinsko-proporcionalnom sistemu, jednom od najkompliciranijih na svijetu. Izmišljen je tokom pregovora za tzv. okruglim stolom 1989., a cilj mu je bio da bude što pravedniji, odnosno da propadne što manje glasova datih poraženima.
Glasa se na 10.910. izbornih mjesta u 3.100 naselja, a biračima su ponuđena dva listića, prenijele su agencije.
Na jednom listiću su pojedinačni kandidati, a za 176 poslaničkih mandata natječe se 2.414 kandidata.
Pobijedit će onaj ko odmah dobije više od polovine glasova izašlih, a tamo gdje takvih ne bude, prvih troje će ići u drugi krug 23. aprila.
Druga je tzv. teritorijalna lista na kojoj se nalaze nazivi partija.
U nadmetanju učestvuje 15 stranaka koje su sakupile dovoljan broj potpisa u 19 županija i glavnom gradu Budimpešti. Sa tog spiska već u nedjelju uvečer će se znati sudbina 152 mandata.
Postoji i treća lista, zemaljska, na kojoj se nalazi 10 partija.
Riječ je o 58 mandata o kojima ne odlučuju građani direktno, već se utvrđuju prema posebnoj formuli na osnovu glasova datih poraženim pojedinacima i strankama koje nisu prešle cenzus od pet posto.
Glasačka mjesta se zatvaraju u 19 sati, a prema direktorici Zemaljske izborne komisije Emiliji Ritko prvi preliminarni rezultati bit će poznati večeras između 22 i 23 sata.
Dvije najveće stranke, sadašnja vladajuća Mađarska socijalistička partija i glavni opozicijski Savez demokratske omladine (Fides) imaju podjednake šanse na pobjedu, a kao treći u parlament bi mogao ući liberalni Savez slobodnih demokrata.
To želi i Mađarski demokratski forum, dok ostali nemaju nikakvih izgleda da prijeđu cenzus od pet posto.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
