Prema švedskom zakonu alpinisti vrhove mogu nazvati kako žele, pa se tako pojavio i vrh "Kristalna noć", prema nacističkom napadu na Jevreje iz 1938. godine, koji je prethodio holokaustu. Drugi je, pak, nazvan "Krematorijum", najvjerovatnije prema komorama u kojima su nacisti spaljivali žrtve u toku Drugog svjetskog rata.
Jedan od najgorih naziva svakako je "Ciklon" prema cijanidnom gasu Ciklonu B koji su nacisti koristili da bi usmrtili milione Jevreja.
Alpinistica Cordelia Hess za švedski list "Dagens Nyheter" je izjavila: "Bilo mi je jako neugodno da se penjem kroz 'Krematorijum' ili da kažem kako idem na 'Kristalnu noć'. Upotreba ovakvih naziva za planinske rute je trivijalizacija holokausta i nepoštivanje žrtava."
Švedsko udruženje planinara poručuje da su svjesni neadekvatnih imena, ali da ovo tijelo nije autorizovano da bilo šta učini.
"Prvi planinar koji se tuda popeo je postavio nazive, te rute su tako postale dostupne i drugima, a on je imao pravo da ih nazove kako želi", objašnjava Christofer Urby iz ovog udruženja. "Nekako je to postalo zaštitni znak, ali ja mislim da je djetinjasto i neučtivo koristiti ovakva imena."
Nazivi dijelova rute u blizini glavnog grada Švedske, Štokholma, dobili su nazive između 1987. i 2001. godine. Nije poznato da li je prvi planinar koji je tuda prošao zaista bio neonacista ili se samo šalio.
Planinar Mikael Widerberg jednu je liticu 2001. nazvao "Mali Hitler". On ističe kako takve stvari treba drugačije shvatati, te da je to interna stvar samih planinara.
"Na drugim planinama ćete naći još gore nazive", tvrdi on.
John Perwer iz švedskog historijskog foruma smatra da i ove nazive treba promijeniti, baš kao što je to učinjeno sa liticom "Negro" u blizini Karlstada.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
