Pitanje svih pitanja za Bliski istok tek slijedi: Šta će biti s Hamasom?

Jučer je Hamas predao Izraelu sve preostale žive taoce i neka tijela onih koji su preminuli. S druge strane, iz izraelskih zatvora pušteno je gotovo dvije hiljade palestinskih zatvorenika. Neki od njih, najmanje 250, služilo je doživotne zatvorske kazne.

U međuvremenu, odmah nakon što je potpisan dogovor oko prve faze primirja, izraelska vojska se povukla na ranije dogovorene položaje i nastavila kontrolisati blizu 53 posto Pojasa Gaze.

Šta će biti s Hamasom

Potpuno povlačenje izraelske vojske zavisi od razoružanja Hamasa, prema sporazumu, što ostavlja izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu određeni prostor za manevar da kaže da Izrael i dalje ima slobodu da nastavi borbu.

Glavni pregovarač Hamasa Khalil al-Hayya izjavio je prošle sedmice da je grupa dobila garancije od američkih i međunarodnih posrednika koje potvrđuju da ovaj sporazum znači "trajni završetak rata", a ne da predstavlja privremeno primirje. Nije jasno u kojem su obliku te garancije date.

Ključno pitanje bez odgovora je šta će se dogoditi s Hamasom, prema Burcu Ozcelik, višoj istraživačkoj saradnici za sigurnost Bliskog istoka u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI), britanskom think tanku.

"Imate ono što izgleda kao put ka palestinskoj državnosti... ali ovo je, u konačnici, palestinska država u kojoj, čini se, nema mjesta za Hamas. U kojoj mjeri će Hamas pristati na ovo i poštovati ovo u narednim sedmicama i mjesecima – mislim da je to veliko pitanje", rekla je Ozcelik za CNN.

Smatra da će Izrael zadržati ono što smatra svojim nacionalnim sigurnosnim imperativom, a to je djelovanje u Gazi, "ako vjeruje da postoji vjerodostojna prijetnja njegovoj sigurnosti i pograničnim zajednicama".

"Ali istovremeno, u Gazi mora postojati upravno tijelo. Mora postojati sigurnost i provođenje zakona. Mora postojati pružanje osnovnih usluga i distribucija vitalne humanitarne pomoći", dodala je.

Dodala je da se očekuje da će i drugi regionalni akteri, posebno Egipat i Turska, igrati važnu ulogu u tranziciji.
"Mislim da će za sada sve strane htjeti da se vidi da čine sve što mogu kako bi Trumpov plan uspio", rekla je.

U međuvremenu, Egipat, Turska, Katar i druge arapske države vrše pritisak na Hamas da se razoruža, što je preduslov za nastavak pregovora sa Izraelom.

"Sve ove države ne žele da Hamas nastavi biti aktivan. Žele vidjeti razoružanje i u tom pogledu imamo dobar scenario pritiska, jer neće funkcionisati bez pritiska", poručio je Johann Wadephul, ministar vanjskih poslova Njemačke.

Naglasio je i kako bi to predstavljalo najvažniju motivaciju za Palestince.

"Najvažnija motivacija za Palestince da se okrenu od Hamasa je realna šansa za državnost, pružanje pomoći i izgledi za obnovu", naveo je.

Dalji tok pregovora mogao bi promijeniti i stav Njemačke o isporuci oružja Izraelu.

"Ako mirovni sporazum bude uspješan, biti ispitano da li bi se mogle nastaviti djelimično obustavljene isporuke njemačkog oružja Izraelu", zaključio je.

Ako se Trumpov plan održi i nakon prve faze i bude sproveden u punom obliku, to bi moglo označiti početak najznačajnijeg procesa deeskalacije na Bliskom istoku u posljednjih deset godina.

Trump je u svojoj objavi naglasio da će "sve strane biti tretirane pravedno" i da je cilj američke administracije "snažan, trajan i vječan mir".

S obzirom na to da se najavljuju daljnje faze mirovnog plana koje bi mogle uključivati rekonstrukciju Gaze i političke pregovore o dugoročnom statusu teritorije, naredni dani bi mogli postati temelj novog poglavlja u odnosima između Izraela i Palestine.

Sporazum iz Egipta

U egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikh jučer su Donald Trump i više svjetskih čelnika potpisali mirovni sporazum u Gazi koji najavljuje trajni mir.

U zajedničkoj izjavi lideri su naglasili da ovaj sporazum "označava kraj više od dvije godine duboke patnje i gubitaka" te da "otvara novo poglavlje za regiju, obilježeno nadom, sigurnošću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta".

Potpisnici su izrazili podršku, kako je navedeno, "iskrenim naporima predsjednika Trumpa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir Bliskom istoku". Sporazumom se predviđa da će sve strane "sarađivati na implementaciji dogovorenih mjera kako bi se osigurala sigurnost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regije, uključujući Palestince i Izraelce".

Lideri su naglasili da trajni mir može postojati samo ako "Palestinci i Izraelci mogu živjeti s osiguranim ljudskim pravima, zagarantovanom sigurnošću i očuvanim dostojanstvom". U tekstu sporazuma se također ističe da je "napredak moguć samo kroz saradnju i stalni dijalog", te da jačanje veza među narodima "služi interesima regionalnog i globalnog mira".

Posebno je naglašena "duboka historijska i duhovna važnost regije za vjerske zajednice čiji su korijeni isprepleteni s tom zemljom – kršćanstvo, islam i judaizam". U dokumentu stoji da će "poštovanje svetih mjesta i zaštita kulturne baštine ostati od presudne važnosti u očuvanju miroljubivog suživota".

Sporazum sadrži i jasnu poruku protiv ekstremizma, ističući da "nijedno društvo ne može napredovati ako nasilje i rasizam postanu normalizovani" te da se potpisnici obavezuju da će "raditi na iskorjenjivanju ideologija koje prijete tkivu građanskog života".

U završnom dijelu dokumenta se navodi da će budući sporovi biti rješavani isključivo "diplomatskim putem i pregovorima, a ne silom ili produženim sukobima". Lideri su se saglasili da Bliski istok "ne može vječno podnositi ciklus ratova i neuspjelih pregovora" te da "buduće generacije zaslužuju više od neuspjeha prošlosti".