Pezeshkian nudi otvaranje nuklearnih postrojenja: "Spremni smo na svaku provjeru"

Pezeshkian je ovo javno obećanje dao u srijedu tokom obilježavanja 47. godišnjice Islamske revolucije u Iranu. Ipak, ostaje nejasno da li ova izjava predstavlja konkretnu promjenu trenutne politike zemlje koja dozvoljava samo djelimične inspekcije svojih lokacija.

"Više puta smo objavili da ne tražimo nuklearno oružje. Spremni smo na bilo koju vrstu provjere", rekao je Pezeshkian tokom ceremonije

Njegov govor dolazi u trenutku kada Sjedinjene Američke Države nastavljaju s gomilanjem pomorskih snaga u blizini Irana, te nakon sastanka izraelskog premijera Benjamina Netanyahua s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Netanyahu je tom prilikom lobirao kod Trumpa da pritisne najvećeg regionalnog rivala Izraela da odustane ne samo od obogaćivanja urana, već i od svojih najmoćnijih balističkih raketa.

Trumpova poruka i "Ponoćni čekić"

Nakon sastanka, Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social naveo da je sastanak bio "veoma dobar".

"Nije postignuto ništa definitivno, osim što sam insistirao da se pregovori s Iranom nastave kako bi se vidjelo da li se dogovor može postići. Ako je to moguće, stavio sam do znanja premijeru da bi to bila preferirana opcija", napisao je Trump.

Međutim, dodao je da, ukoliko dogovor ne bude postignut, "vidjet ćemo kakav će biti ishod".

"Prošli put je Iran odlučio da im je bolje da ne prave dogovor, pa su bili pogođeni 'Ponoćnim čekićem' (Midnight Hammer), to se nije dobro završilo po njih", upozorio je Trump.

Inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) mjesecima čekaju dozvolu za pristup trima ključnim iranskim lokacijama za obogaćivanje urana, koje su Izrael i SAD bombardovali u junu 2025. godine, izjavio je Rafael Grossi, generalni direktor IAEA-e.

Promjena stava usred pregovora visokog rizika signalizirala bi da "Iran želi prihvatiti transparentnost, da nemaju šta kriti, te bi svaki razlog za nove napade bio upitan", rekao je Grossi.

Iranci su blokirali ulazak inspektora u ta podzemna postrojenja sve dok se ne uspostave "posebne mjere ili protokoli", tvrdeći da je to neophodno iz sigurnosnih razloga nakon bombardovanja. Grossi, međutim, smatra da su to "politički izgovori".

"Osim logičnih mjera fizičke zaštite koje možda trebate poduzeti kada ulazite u tunel koji je bombardovan, ništa više nije potrebno", istakao je on.

Opasnost ispod ruševina

Teheran navodi da je 400 kg urana, koji je obogaćen na nešto više od 60 posto čistoće, korak ispod 90 posto potrebnih za nuklearno oružje, ostalo ispod ruševina. Zapadne zemlje su zabrinute za sudbinu tog materijala.

"Materijal je tamo i dovoljan je za proizvodnju nekoliko, možda i desetak nuklearnih naprava", upozorio je Grossi, dodajući da IAEA ima "čvrst utisak" da je uran još uvijek na tim lokacijama.

Izvještaji sugerišu da bi premještanje zaliha u treću zemlju moglo biti dio dogovora kako bi se spriječio napad Trumpa, koji je u regiju rasporedio udarnu grupu nosača aviona i upozorio Teheran da vrijeme "ističe".

Izrael je prošlogodišnji rat započeo samo 48 sati prije nego što su SAD i Iran trebali održati šestu rundu nuklearnih pregovora. Izraelska odluka o bombardovanju također je spriječila zakazanu inspekciju novog postrojenja u Isfahanu, za koje IAEA sada nema nikakve podatke o svrsi ili opremi koja se tamo nalazi.