Petr Pavel: Mir u Evropi više nije zagarantovan, ako Ukrajina bude prisiljena na loš mir svi ćemo ispaštati

"Pouka ovog trenutka nije da je Evropa sama, već da Evropa mora biti dovoljno jaka da se samostalno drži kada je to potrebno. Historija jednostavno neće čekati da Evropa bude spremna, moramo brzo djelovati", poručio je Pavel.

U osvrtu na ulogu umjetne inteligencije i modernih tehnologija, češki predsjednik je istakao da je van svake sumnje da će tehnologija biti ključno oružje budućnosti.

Kao dokaz tome naveo je i činjenicu da su ruski i kineski predsjednici, Vladimir Putin i Xi Jinping, poseban fokus stavili na ovo pitanje tokom svojih ovosedmičnih razgovora u Kini.

"Moramo to shvatiti ozbiljno. Kina ostvaruje ogroman napredak u ovome, a iskustvo iz Ukrajine i sa Bliskog istoka pokazuje da tehnološka superiornost može biti prava prekretnica na ratištu", rekao je Pavel.

Posebno je podvukao da podrška zvaničnom Kijevu nije čin milosrđa.

"Podrška Ukrajini nije dobrotvorna akcija, već direktno ulaganje u sigurnost same Evrope. Ako Ukrajina bude prisiljena na loš mir, svi ćemo živjeti s posljedicama decenijama", upozorio je.

EU i NATO ne smiju biti konkurenti, već komplementarni stubovi
Pavel je pozvao na hitno usklađivanje prioriteta između Evropske unije i NATO-a, objašnjavajući da Brisel posjeduje instrumente koje Alijansa nema – poput finansiranja, infrastrukture i industrijske politike.

"Ova dva seta instrumenata moraju biti povezana. NATO i EU nisu konkurenti u evropskoj sigurnosti, oni bi trebali funkcionirati kao komplementarni stubovi", izjavio je češki predsjednik, navodeći konkretan primjer saradnje na modernizaciji ruta, luka, mostova i aerodroma koji su ključni za brzo kretanje vojnih snaga širom Evrope.

"Zadatak je osigurati da se vojni planovi preklapaju; da vojne potrebe NATO-a usmjeravaju investicije EU, a da investicije EU jačaju odvraćanje NATO-a", jasan je Pavel.

Dodao je da u ove planove obavezno moraju biti uključene Velika Britanija, Norveška i Kanada kao "nezamjenjivi evropski sigurnosni akteri".

Iako je Evropa postigla značajan napredak u izdvajanju finansijskih sredstava za odbranu, Pavel opominje da se kredibilna odbrana ne gradi samo na suhoparnim brojkama i nivou potrošnje.

"Moramo naporno raditi na jačanju naših strateških pokretača i zatvaranju ključnih praznina u oblastima kao što su strateški zračni transport, zračna i raketna odbrana, obavještajni rad, logistika ili vojna mobilnost. Nemamo vremena za gubljenje."

Češki predsjednik je zaključio da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu, i to ne zato što to traži Washington, već zato što je to vitalni evropski strateški interes. S obzirom na sve glasnije debate o budućem obimu američkog konvencionalnog vojnog prisustva na kontinentu, Evropa se mora pripremiti za novu realnost.

"To ne znači da bi se Evropa trebala okrenuti od Sjedinjenih Američkih Država - upravo suprotno. Transatlantska veza ostaje ključna za našu sigurnost, ali moramo biti iskreni i priznati: mnoge pretpostavke koje su podržavale staru sigurnosnu arhitekturu više jednostavno nisu validne", zaključio je Pavel.