Dalekosežne posljedice
50

Pet stvari koje treba znati o energetskoj krizi u Evropi

B. R.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
U Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) izdvojili su pet činjenica koje su potrebne za razumijevanje energetske krize u Evropi.
Prva jeste da je ona posljedica velike potražnje za plinom. Petina od ukupne električne energije proizvedena je korištenjem prirodnog gasa. To je znatno u odnosu na druge resurse koji se koriste za proizvodnju struje, a izuzetak je nafta. Evropska unija uvozi 90 posto plina, i to dominanto iz Rusije i Norveške.

Druga činjenica jeste da je velika potražnja uzrokovala poskupljenje plina. To poskupljenje iznosi 500 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo tokom proljeća ove godine poskupljenje je bilo 300 posto. Potražnja je porasla nakon što je završen lockdown ili zatvaranje zbog pandemije koronavirusa.

Treća jeste da nedostatak i poskupljenje energenata ima posljedice u mnogim aspektima društva. To znači skuplje račune za domaćinstva i to da su pojedine kompanije primorane da prestanu poslovati. Nedostatak gasa je usporio proizvodnju đubriva, a što je cijene hrane učinilo višim.

Četvrta činjenica koju treba uzeti u obzir u kontekstu energetske krize jeste to da ona može biti još gora ako zima bude znatno hladna. Zbog toga se vlasti nadaju da se to neće desiti.

Posljednja činjenica jeste da se evropska energetska kriza uskoro može odraziti na ostatak svijeta. Nastavak velike potražnje za plinom tokom zime na Starom kontinentu će uzrokovati nastavak rasta cijena širom svijeta. To će ekonomski najteže pogoditi male države i učiniti da ne bude dovoljno potrepština u trgovinama. Osim toga, to bi moglo doprinijeti i zatvaranju pojedinih kineskih tvornica koje su najveći svjetski proizvođači aluminija i čelika.