Pet scenarija, jedan rat i tri lidera: Od Putinove pobjede do ponavljanja sovjetskog Afganistana

Mogući trojni sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je ranije odbijen od strane Moskve, ponovo je na stolu, ali neizvjesno je da li bi bilo kakav dogovor uopće donio mir Ukrajini. CNN analizira pet mogućih scenarija kraja rata.

Predsjednik SAD-a Donald Trump želi iskoristiti snagu svoje ličnosti kako bi postigao dogovor, vjerujući da bi šest mjeseci tvrdoglavosti iz Moskve moglo biti prevaziđeno susretom licem u lice s čelnikom Kremlja.

Čini se da se i dalje nada kako bi Kremlj mogao biti nagovoren da zaustavi rat, uprkos tome što je njegov ruski kolega nedavno iznio maksimalistički stav da su ruski i ukrajinski narod jedan te da je "svaka stopa koju zgazi ruski vojnik - Rusija".

S druge strane, ruski lider Vladimir Putin želi kupiti vrijeme. On je u maju već odbacio zajednički prijedlog za bezuslovni prekid vatre koji su predložili Evropa, SAD i Ukrajina, te je umjesto toga ponudio dvije jednostrane, kratke i beznačajne pauze. Njegove snage trenutno bilježe uspjehe na frontu u ljetnoj ofanzivi koja bi ga mogla približiti ratnim ciljevima - dovoljno da najesen pregovara iz znatno povoljnije pozicije.

Ukoliko do susreta zaista dođe, jedan od američkih ciljeva je održavanje trilateralnog samita s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim s ciljem pregovora o kraju rata - upravo onakav format koji je Rusija već odbila u Istanbulu u maju. Ruski cilj bi, s druge strane, mogao biti da Putinu omogući da ponovo uvuče Trumpa u orbitu narativa Kremlja.

Ipak, samit, ranije predlagan i odgađan, ovog puta bi se zaista mogao održati, a to otvara pitanje: kako bi ovaj rat mogao završiti?

Putin pristaje na bezuslovni prekid vatre

Veoma nevjerovatno. Malo je vjerovatno da bi Putin pristao na prekid vatre u kojem bi linije fronta ostale kakve jesu - SAD, Evropa i Ukrajina su već u maju tražili takvu pauzu uz prijetnju sankcijama, ali je Rusija to odbila. Trump se tada povukao iz ideje sankcija i preferirao niskonivojske razgovore u Istanbulu, koji nisu donijeli nikakav rezultat. Tridesetodnevni prekid vatre ranije ove godine, fokusiran na energetsku infrastrukturu, nije bio uspješan niti široko poštovan.

Kremlj trenutno pretvara postepene dobitke na frontu u strateške prednosti i ne vidi razlog da zaustavi napredovanje, naročito sada kada se približava vrhuncu. Čak ni prijetnja sekundarnim sankcijama Kini i Indiji - koje pokazuju otpor prema američkom pritisku - neće promijeniti Putinovu vojnu kalkulaciju, barem ne prije oktobra. Do tada, on želi nastaviti jer smatra da pobjeđuje.

Pragmatizam i novi pregovori

Pregovori bi mogli rezultirati dogovorom o budućim razgovorima, koji bi u oktobru, dolaskom zime, zamrznuli linije fronta i faktički legitimirali ruske dobitke. Putin bi do tada mogao zauzeti istočne gradove Pokrovsk, Kostjantinivku i Kupjansk, osiguravajući tako jaku početnu poziciju za zimu i eventualno novu ofanzivu 2026. godine ili diplomatske pokušaje da osigura trajni status tih teritorija. Mogao bi i iskoristiti pitanje ukrajinskih izbora - koji su odgođeni zbog rata, a bili su i tema Trumpovih govora - kako bi doveo u pitanje legitimitet Zelenskog, pa čak i pokušao da ga zamijeni proruskim kandidatom.

Ukrajina nekako preživi naredne dvije godine

U ovom scenariju, američka i evropska vojna pomoć pomažu Ukrajini da minimalizira ustupke na frontu u narednim mjesecima, nakon čega Putin pristaje na razgovore jer ruska vojska ponovo ne uspijeva ostvariti ključne ciljeve. Pokrovsk možda padne, drugi istočni gradovi budu ugroženi, ali Ukrajina može usporiti rusko napredovanje, kao i ranije. Sankcije bi mogle početi djelovati, a ruska ekonomija bi se mogla pregrijati.

Evropske sile već imaju planove za "snage sigurnosnog osiguranja", koje bi uključivale desetine hiljada NATO vojnika stacioniranih oko Kijeva i drugih većih gradova, nudeći logističku i obavještajnu podršku.

Time bi se stvorio dovoljan faktor odvraćanja da Rusija ostavi linije fronta netaknutim. Ovo je najbolji mogući ishod za Ukrajinu. Ali ako Putin ne stane i diplomatija ne uspije?

Katastrofa za Ukrajinu i NATO

Putin bi mogao tačno procijeniti pukotine u zapadnom jedinstvu nakon samita s Trumpom, koji bi popravio odnose između Moskve i Washingtona, ali bi Ukrajinu ostavio samu. Evropa bi mogla dati sve od sebe da podrži Kijev, ali ne bi uspjela promijeniti ravnotežu bez američke pomoći. Putin bi tada mogao pretvoriti manje dobitke na istoku u polagano potiskivanje ukrajinskih snaga kroz ravničarski prostor između Donbasa i centralnih gradova - Dnjepra, Zaporožja i Kijeva. Ukrajinska odbrana mogla bi se slomiti, a kriza s ljudstvom prerasti u političku katastrofu kada Zelenski bude prisiljen na širu mobilizaciju.

Sigurnost Kijeva bi ponovo bila ugrožena. Putinove snage napreduju. Evropski lideri shvataju da je bolje boriti se protiv Rusije u Ukrajini nego kasnije unutar EU teritorije. Ipak, nemaju politički mandat za ulazak u rat zbog teritorije van EU. NATO ne uspijeva dati jedinstven odgovor. Ovo je noćna mora Evrope - i kraj suverene Ukrajine.

Katastrofa za Putina: Sovjetski Afganistan 2.0

Rusija bi mogla nastaviti s gubicima od hiljada vojnika sedmično za relativno male dobitke, dok bi sankcije ugrozile savezništvo s Kinom i prihode od Indije.

Suveren fond Moskve bi se mogao istopiti, a prihodi opasti. Rastuće nezadovoljstvo među elitom moglo bi eskalirati zbog ignorisanja diplomatskih izlaza iz ovog rata, u korist tvrdoglavog vojnog pristupa i neodrživog sukoba s NATO-om. Trump bi mogao izgubiti politički utjecaj, a fokus SAD-a se vratiti na tradicionalnu politiku protivljenja Moskvi i Pekingu.

U ovom scenariju, Kremlj bi mogao doći do tačke gdje otpor prema stvarnosti i ekonomski pritisci postaju toksični. Slična loša procjena održavala je sovjetsku okupaciju Afganistana - rat koji su na kraju izgubili. Takvi momenti slabosti već su se pojavili, kao kada je Putinov čovjek, Jevgenij Prigožin, skoro pokrenuo pobunu protiv Moskve.

Putin djeluje snažno - dok ne izgleda krhko. A tada bi mogao biti i kobno slab. Dogodilo se to već i Sovjetskom Savezu i Putinu.