"Krvava nedjelja"
9

Pet decenija od događaja koji je Veliku Britaniju doveo na ivicu građanskog rata

B. H.
Katolički svećenik Edward Daly postavio se ispred vojnika kako bi pokušao spasiti ranjene
Katolički svećenik Edward Daly postavio se ispred vojnika kako bi pokušao spasiti ranjene
Na današnji dan 30. januara 1972. godine, trinaest ljudi je ubijeno, a najmanje 15 povrijeđeno kada su pripadnici britanske vojske otvorili vatru na demonstrante u Bogsideu, pretežno katoličkom dijelu Derrya u Sjevernoj Irskoj. Događaj je kasnije postao poznat pod imenom "Krvava nedjelja".

Oko 15.000 ljudi okupilo se u četvrti Creggan u Derryju ujutro 30. januara 1972. godine kako bi učestvovali u maršu za građanska prava. Pet mjeseci ranije, u augustu 1971. godine i u pozadini eskalacije nasilja i pojačanih bombaških napada u Sjevernoj Irskoj, uveden je novi zakon koji vlastima daje ovlast zatvaranja ljudi bez suđenja. Vlada je odlučila da je to jedini način da uspostavi red.

Hiljade su se tog dana okupile u Derryju na skupu koji je organizirala Asocijacija za građanska prava Sjeverne Irske kako bi demonstrirali protiv hapšenja. Vlada Stormonta zabranila je takve demonstracije a vojnici su raspoređeni da nadziru marš.

Marš je započeo malo nakon tri sata popodne a planirano odredište bilo je središte grada. Međutim, vojne barikade blokirale su marš. Većina demonstranata umjesto toga bila je usmjerena prema Free Derry Corneru u kvartu Bogside.

Nakon dugotrajnih sukoba između grupa mladih i vojske, vojnici iz padobranske pukovnije krenuli su u akciju hapšenja. Demonstranti su bacali kamenje a vojnici su odgovorili gumenim mecima, suzavcem i vodenim topovima. Dva muškarca su upucana i ranjena. Vojnici su krenuli da pucaju i prema vojnim dokazima, 21 vojnik je pucao iz oružja ispalivši 108 bojevih metaka.

Pucnjava je izazvala bijes u katoličkim zajednicama u Derryju ali i šire. Britanska ambasadu u Dublinu spaljena je do temelja. Nasilje je eskaliralo a uslijedilo je nekoliko bombaških napada Irske republikanske armije (IRA) ali i probritanskih protestanskih milicija. Postojala je opasnost da će se aktvnije uključiti i vlada Republike Irske, no srećom do veće eskalacije nije došlo.

Dan nakon Krvave nedjelje vlada je objavila da će biti pokrenuta istraga koju će voditi tada glavni sudac, lord Widgery. Widgery je oslobodio krivice vojnike i britanske vlasti, a obitelji žrtava su nakon toga provele godine u kampanji za novu istragu. Skoro tri desetljeća kasnije Premijer Tony Blair najavio je da će se održati nova istraga koju će voditi sudac Lord Saville.

Istraga je počela 1998. godine a završena 2010. godine te je postala najduža istraga u britanskoj pravnoj historiji i koštala je oko 200 miliona funti. Istragom je utvrđeno da niti jedna od žrtava nije predstavljala prijetnju niti činila bilo šta što bi opravdalo njihovo pucanje.

Saville je otkrio da su "republikanske paravojne jedinice pucale", ali da je u konačnici vojska prva pucala. Tadašnji premijer David Cameron rekao je da su ubistva neopravdana te se tom prilikom izvinuo svim žrtvama masakra u Derryu.