Pad Berlinskog zida: Gvozdena zavjesa podijelila je svijet, razdvojila porodice i uzela živote

Za zidove su privezani baloni koji će biti pušteni kao simbol njegovog nestanka. Berlinski zid izgrađen je 1961. godine kako bi se spriječio prelazak ljudi iz komunističke Istočne Njemačke u Zapadnu. Njegovo rušenje bilo je jedan od najmoćnijih simbola kraja hladnog rata. Nakon toga, Njemačka se ujedinila. Zid je bio dugačak 155 kilometara, a danas su ostala samo tri kilometra koja podsjećaju na brojne žrtve koje su, pokušavajući ga preći, izgubile svoje živote. Milioni posjetilaca dođu godišnje u Berlin kako bi prisustvovali obilježavanju pada zida.

Berlinski zid je osmislio je Wolter Ulbtihta, a odobrio ga je Nikita Hruščov. Bio je čvrsta granica između Istočnog i Zapadnog Berlina 28 godina. Zid su sagradili Sovjeti u namjeri da smanje odliv radne snage i stanovnika u Zapadni Berlin. U tome su i uspjeli jer su smanjili broj iseljenih sa 2,5 miliona (1949-1962) na 5.000 (1962-1989).

Zid je izgrađen preko noći, bez ikakve najave. Imao je četiri generacije i posljednja je bila "najsavršenija", 3,6 metara visoka i 1,2 metra široka. Vrh zida je bio obložen glatkim cijevima da se ne može tako lako preskočiti. bio je ojačan žičanom ogradom, rovovima, 116 kula i 20 bunkera. Bilo je osam graničnih prelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina. Od kojih je najpoznatiji bio Point Charlie. Granica se nije mogla tek tako preći, morali su se imati posebni dokumenti posebno za one iz Istočnog Berlina.

U vrijeme postojanja zida bilo je 5.000 uspješnih bjekstava. Najuspješniji su bili oni koji su prelazili dok je bila još žica, kažu da je poginulo 239 ljudi prelazeći i da je mnogo veći broj povrijeđen. Mnogi su iskakali iz prozora zgrada koje su bile uz sam zid, međutim ovo je okončano nakon poboljšanja zida. Ljudi su tada pokušavali dugim tunelima, klizanjem niz žicu kroz vazduh ili letenjem jedrilicama. Najpoznatiji je pokušaj bjekstva Petera Fehtera koji je pogođen i ostavljen da krvari do smrti.