Ruski rat protiv Ukrajine je prekretnica i po pitanju unutrašnje sigurnosti, rekla je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser tokom predstavljanja godišnjeg izvještaja Službe za zaštitu ustavnog poretka za prošlu godinu.
Njemačka pomaže Ukrajini i zato je posebno u fokusu ruske tajne službe. Faeser je upozorila na kampanje dezinformiranja javnosti, kibernetičke napade i špijunažu stranih obavještajaca.
Povod za to upozorenje je jedan aktuelan slučaj - hapšenje Thomasa H. 9. augusta u Koblenzu. Savezno državno tužiteljstvo časnika Njemačke vojske (Bundeswehr) sumnjiči za špijunažu u korist ruskih vlasti.
On je, kako se sumnja, ruskoj tajnoj službi odao informacije o materijalu i oružju kojim raspolože Bundeswehr. Prema navodima lista Tagesspiegel, Thomas H. je već ranije u redovima Njemačke vojske postao poznat zbog svojih simpatija za (jednim dijelom) ekstremno desnu stranku Alternativa za Njemačku (AfD), tj. kao čovjek koji podržava AfD-ovu politiku prema Rusiji.
Dvostruki agent u redovima BND-a?
Krajem 2022. jedan se sličan slučaj našao na naslovnicama njemačkih medija. Carsten L., tadašnji voditelj odjela za Ličnu sigurnost u njemačkoj tajnoj službi BND, proglašen je sigurnosnim rizikom. Bivšem časniku Bundeswehra se predbacuje da je kao dvostruki agent radio i za rusku tajnu službu FSB, tj. da je Rusima odavao državne tajne.
Kako su tada pisali mediji, FSB se posebno zanimao za podatke o poziciji sistema za protuzračnu obranu, koji su Zapadne države isporučile u Ukrajinu. No, Carsten L. očito nije imao pristup tim podacima. Uhapšen je 21. decembra 2022. Protiv njega i osobe koja mu je (kako se sumnja) pomagala pokrenut je istražni postupak zbog sumnje u veleizdaju.
Građanski paravan špijunske obitelji
Špijuni iz Njemačke ne dojavljuju informacije Moskvi tek od početka agresije u Ukrajini. U prošlosti ima nekoliko primjera za obavještajne aktivnosti.
Na primjer, ruski špijunski par koji je pod imenima Andreas i Heidrun Anschlag desetljećima "glumio" dosadnu građansku egzistenciju - on kao inženjer, a ona kao domaćica. U stvarnosti su gospodin i gospođa Anschlag još od kraja 80-ih godina bili aktivni kao špijuni na platnoj listi Moskve.
Najprije za sovjetsku, a onda za rusku tajnu službu, oni su iz Njemačke prikupljali informacije o NATO-u i Evropskoj uniji. Naredbe iz Moskve su primali preko kratkog vala, bile su to kodirane poruke.
U ta vremena špijunaža nije bila digitalna rabota kao danas. Tek u jesen 2011. porodica Anschlag je "pala" - njihov stvarni identitet je otkriven zahvaljujući dojavi američke tajne službe. Oni su 2013. osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne i na koncu protjerani u Rusiju.
"Izviđači mira"
"Izviđači mira" - tim izrazom su se u Istočnoj Njemačkoj (DDR) nazivali agenti koji su špijunirali po nalogu tajnih službi DDR-a. Tokom Hladnog rata, po nalogu Stasija (istočnonjemačke tajne policije) je, kako se pretpostavlja, na području Zapadne Njemačke bilo aktivno 12.000 tih "izviđača mira". Među njima je bila i Gabriele Gast, koja je raskrinkana tek nakon sloma DDR-a, odnosno kratko prije ujedinjenja Njemačke.
Gast je porijeklom iz Zapadne Njemačke, a vrbovao ju je jedan časnik Stasija 1968., tokom istraživačkog putovanja za potrebe izrade svoje disertacije "Politička uloga žena u DDR-u".
Tako je Gast odmah počela izvještavati tajnoj službi DDR-a, a istovremeno je pod drugim identitetom gradila karijeru u BND-u, tajnoj službi Zapadne Njemačke. Danas se može reći da je Gast bila vrhunska obavještajka koja je za DDR radila na Zapadu.
Jedan također dobar izvor iz te kategorije za Stasi je bio i Alfred Spuhler. On je bio visokopozicionirani službenik BND-a, a po nalogu Stasija je razotkrio stotine Zapadnih agenata koji su djelovali na području DDR-a. Spuhler je uhapšen u novembru 1989.
Dvostruki agent je bio i dugogodišnji voditelj BND-ovog referata "Protušpijunaža Sovjetska Unija" Heinz Felfe. Bivši SS-ovac je do 1961. u Moskvu slao informacije KFB-u. Tokom svog života Felfe je, kako se pretpostavlja, radio za sedam različitih tajnih službi, među njima i za britanski MI6 i nacionalsocijalistički SS.
Špijun zbog kojeg je Brandt dao ostavku
Vjerojatno najspektakularniji slučaj špijunaže iz ere Hladnog rata u Njemačkoj je bio slučaj Guntera Guillaumea. On je u Zapadnu Njemačku stigao "prerušen" u izbjeglicu iz DDR-a.
S njim je došla i njegova supruga Christel, bilo je to 1956. Njihov zadatak je bio da Stasiju dojavljuju interne informacije o Socijaldemokratskoj partiji (SPD). Guillaume je napredovao, na koncu je postao čak i osobni referent SPD-ovog kancelara Willyja Brandta.
Nakon što je Guillaume raskrinkan kao špijun, Brandt preuzima odgovornost i 6. maja 1974. se povlači s dužnosti kancelara. Gunter Guillaume je osuđen na 13 godina zatvora, a njegova supruga na osam godina. Zahvaljujući programu razmjene agenata između Zapadne Njemačke i Istočne Njemačke, oni su 1981. pušteni na slobodu.
Egzekucija Elli Barczatis i Karla Laurenza
O Zapadnim agentima koji su djelovali u DDR-u se zna manje nego o njihovim kolegama koji su po nalogu DDR-a špijunirali na Zapadu. Možda zbog činjenice da su mnogobrojni špijuni Stasija raskrinkani nakon pada Berlinskog zida.
Za postojanje brojnih BND-ovih agenata u DDR-u se nikad nije saznalo. Baš kao ni za agente prijateljskih zemalja, poput Sjedinjenih Američkih Država koje su špijunirale na tlu Njemačke i koje su, između ostalog, nadzirale čak i komunikaciju preko službenog mobitela bivše kancelarke Angele Merkel.
Tragičan je slučaj Zapadnih špijuna Elli Barczatis i Karla Laurenza, koji su već početkom Hladnog rata u ranim 50-im godinama prošlog stoljeća na Zapad prebacivali dokumente DDR-a.
Elli Barczatis je formalno radila kao glavna sekretarka DDR-ovog premijera Otta Grotewohla. Svom ljubavniku Laurenzu je dostavljala uglavnom banalne vladine papire. Laurenz dakle vlastima BRD-a nije mogao dostavljati nikakve brizantne državne tajne.
No, njemačko-njemački odnos je u to vrijeme bio ekstremno napet. DDR je bila čvrsto pod utjecajem staljinizma. Nakon što je Zapadni špijunski par raskrinkan, Barczatis i Laurenz su osuđeni na smrt, a 1955. su i pogubljeni na giljotini, piše DW.