Ovo su činjenice koje su dovele do ivice rata između Amerike i Irana

Ugledni BBC je naveo neke od najvažnijih historijskih činjenica koje su korijen problema i koje su dovele do trenutne užarene situacije koja bi mogla dovesti do sukoba zbog kojeg strahuje cijeli svijet.

- SAD i Iran su dugogodišnji neprijatelji.

- Od svrgavanja iranskog premijera 1953. godine, kojeg je organizirala CIA, pa sve do napetosti i sukoba sa predsjednikom Donaldom Trumpom, unazad više od 65 godina odnosi Irana i SAD-a su poljuljani.

- Problemi se mogu pratiti barem do 1979. godine, kada je iranski šah koji je podržao SAD svrgnut, a zemlja je postala Islamska republika.

- Te godine, usljed revolucije, desetine Amerikanaca uzeti su kao taoci u Američkoj ambasadi u glavnom gradu Teheranu. Od tada su odnosi dodatno pogoršani.

- Bilo je znakova "diplomatskog otopljavanja" 2015. godine, kada je Iran pristao na bitan sporazum kako bi ograničio svoj nuklearni program. Zauzvrat, Iranu su ukinute oštre ekonomske sankcije.

- Izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika sljedeće godine predstavljao je izazov. Trump je bio kritičar nuklearnog sporazuma, kojeg je označio kao "najgori sporazum ikada ispregovaran".

- U 2018. se sporazuma potpuno odrekao i ponovo uveo američke sankcije kako bi prisilio iranske lidere da pristanu na novi dogovor. Oni su to odbili, čak i dok je iranska ekonomija bila poslana u duboku recesiju.

- Trump pojačao je pritisak u maju 2019. primjenom sekundarnih sankcija prema zemljama koje su nastavile poslovati s Iranom.

- Odnosi su se još više pogoršali kada je u majskom i junskom napadu u Omanskom zaljevu sabotirano šest tankera nafte. Washington je optužio Iran da stoji iza ovih napada, dok je Teheran to negirao.

- U julu je Teheran započeo suspenziju nekih obaveza koje je preuzeo u skladu s nuklearnim sporazumom.

- Krajem decembra, SAD su okrivile iransku miliciju za raketni napad u kojem je ubijen američki pregovarač na sjeveru Iraka.

- Washington se osvetio bombardiranjem baza povezanih sa snagama u Iraku i Siriji, usmrtivši najmanje 25 boraca.

- Ove bombaške napade Amerika je izazvala zauzvrat u Iraku. Na Američku ambasadu u glavnom gradu Bagdadu napala je gomila demonstranata.

- Ovi napadi imali su odjeka i u Iraku. Američku ambasadu u glavnom gradu Bagdadu napala je gomila demonstranata.

- Predsjednik SAD-a Donald Trump okrivio je Iran za orkestrirane napade i upozorio da će "platiti vrlo visoku cijenu".

- 3. januara 2020. godine iranski general Qassem Soleimani ubijen je u američkom napadu bespilotnih letjelica kod aerodroma u Bagdadu.

- Amerikanci su generala koji je kontrolisao iranske snage širom Bliskog Istoka smatrali teroristom, tvrdeći da je odgovoran za smrt stotina američkih vojnika te da je planirao nove napade na SAD.

- Iran se zavjetovao "teškom osvetom" za Soleimanijevu smrt. Dva dana kasnije Iran je poručio da odustaje od dogovora o ograničavanju obogaćivanja uranijuma nametnutog nuklearnim sporazumom.

- Donald Trump u međuvremenu je upozorio da će SAD reagirati u slučaju odmazde, "možda na nesrazmjeran način".