Na otvorenju kosturnice nazočili su neki dužnosnici Vlade u odlasku Janeza Janše, povijesni stručnjaci za to razdoblje, viktimolozi i pravnici.
Otvorenje kosturnice na simboličan je način važno ne samo za pomirbu među samim Slovencima nego i kao iskazivanje suosjećanja prema žrtvama u međunarodnom prostoru, izjavio je u toj prigodi povjesničar Jože Dežman.
U gradnju kosturnice slovenska Vlada je uložila 290.000 eura, a mariborska općina prostor je ustupila besplatno.
Suvremeno koncipirana kosturnica nalazi se u blizini tzv. Piramide pomirenja, prvoga simboličnog spomenika nacionalne pomirbe, podignuta još 1990.
Kosturnica je namijenjena samo slovenskim žrtvama ratnih i poratnih likvidacija. Na groblju Dobravi pokopano je u zajedničkoj grobnici i više tisuća hrvatskih žrtava poratnih likvidacija iz 1945., čiji su ostatci pronađeni pri djelomičnoj ekshumaciji negdašnjeg protutenkovskog rova oko Maribora u blizini Teznog.
