Ostrvo u Švedskoj se sprema za moguću rusku invaziju: Nalazi se 225 km od Rusije i ko ga kontroliše, kontroliše i Baltik

Na ovom ostrvu, koje se nalazi svega 275 kilometara od ruske enklave Kalinjingrad i 87 kilometara od švedskog kopna, odvija se jedna od najopsežnijih vojnih i civilnih priprema u modernoj historiji zemlje, piše Guardian.

Među stotinama mladih regruta nalazi se i 19-godišnja Ella Adman, koja je prije samo četiri mjeseca završila srednju školu i nikada ranije nije držala oružje. Danas prolazi obaveznu petnaestomjesečnu vojnu službu i uskoro će obaviti svoj prvi službeni zadatak u Stockholmu, gdje će učestvovati u osiguranju švedske kraljevske porodice.

"Tek sada shvatite koliko ste zapravo sposobni i koliko postajete snažni kao grupa", kazala je Adman.

Njena obuka dio je ubrzanog procesa ponovnog naoružavanja Gotlanda, koji je tokom Hladnog rata imao četiri puka i oko 25.000 vojnika u punoj mobilizaciji. Međutim, posljednji puk P18 ugašen je 2005. godine, nakon čega je na ostrvu ostala samo manja jedinica Teritorijalne odbrane.

Situacija se promijenila nakon ruskog pripajanja Krima 2014. godine, a posebno poslije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Puk P18 ponovo je uspostavljen 2018. godine, a od ulaska Švedske u NATO Gotland je postao redovno mjesto održavanja savezničkih vojnih vježbi.

"Ko kontroliše Gotland, kontroliše Baltičko more"

Pukovnik Andreas Gustafsson, glavni vojni komandant na Gotlandu, ističe da ostrvo ima izuzetan strateški značaj.

"Ako kontrolišete Gotland, možete kontrolisati i Baltičko more. Zato moramo zadržati kontrolu nad njim, ne samo zbog Švedske nego i zbog NATO-a", rekao je Gustafsson.

Švedski odbrambeni plan za period od 2025. do 2030. godine navodi iznenadni napad na Gotland kao jedan od sedam prioritetnih scenarija za koje država mora biti spremna. Prema procjenama vojske, kontrola ostrva omogućava nadzor pomorskih i zračnih operacija u cijeloj baltičkoj regiji, kao i zaštitu dolaska savezničkih pojačanja prema baltičkim državama.

Iako švedske vlasti smatraju da trenutno ne postoji neposredna prijetnja klasične vojne invazije, upozoravaju da su špijunaža i sabotaže mnogo vjerovatniji oblici djelovanja Rusije.

Gustafsson navodi da bi eventualni prekid rata u Ukrajini mogao povećati rizik jer bi Rusija tada mogla brzo preusmjeriti svoje vojne kapacitete prema Finskoj i baltičkim državama.

"Uvijek postoji rizik da Rusija postane očajna. Što je pod većim pritiskom, to može postati nepredvidljivija", upozorio je.

Istovremeno priznaje da ponovno naoružavanje nije jednostavno.

"Cijeli NATO trenutno nabavlja vojnu opremu. Zbog toga je teško brzo doći do novih artiljerijskih sistema i druge vojne tehnike, što usporava razvoj naših sposobnosti", rekao je.

Švedska je za odbranu ove godine izdvojila 2,8 posto bruto domaćeg proizvoda, dok od 2028. planira povećati izdvajanja na 3,1 posto BDP-a.

Priprema i civila za mogući rat

Osim vojske, Švedska intenzivno razvija sistem civilne otpornosti.

Doktorica Eva Rinblad prije godinu dana pokrenula je u svom naselju grupu za vanredne situacije nakon što su državne institucije počele intenzivnije upozoravati građane na potrebu priprema za moguće krize.

Stanovnici su napravili popis raspoloživih zaliha vode, električne energije i komunikacijskih sredstava, a planiraju mapirati i sve lokalne izvore vode, što je posebno važno jer Gotland često ima problema sa nestašicom.

Rinblad želi uspostaviti i lokalni sigurnosni centar u kojem bi stanovnici u slučaju krize mogli dobiti informacije, ugrijati se, pripremiti hranu, napuniti mobilne telefone ili prenoćiti.

Njena porodica već posjeduje podrum sa zalihama hrane, uzgaja voće i povrće, drži kokoši i patke, koristi solarne panele i prikuplja kišnicu.

"Ako bi Rusija sutra napala, društvo bi trebalo nastaviti funkcionisati koliko god je moguće. Vrtići i škole trebaju ostati otvoreni, a ljudi bi trebali nastaviti odlaziti na posao", smatra Rinblad.

Kasnije ove godine na Gotlandu će biti organizirana velika vježba evakuacije u kojoj će nekoliko stotina stanovnika biti premješteno iz jednog dijela ostrva u drugi.

"Gotland mora biti što samostalniji"

Direktor Švedske agencije za civilnu zaštitu i otpornost Mikael Frisell upozorio je da je sigurnosna situacija na Baltiku ozbiljna.

"Svjedočimo incidentima i iznad i ispod površine Baltičkog mora. Nalazimo se veoma blizu Rusije", rekao je.

Prema njegovim riječima, potpuna odbrana Gotlanda zahtijeva snažno vojno prisustvo, ali i razvijenu civilnu zaštitu.

"Ako imamo snažnu vojsku i otpornu civilnu odbranu, to doprinosi kolektivnoj odbrani cijelog NATO-a u ovom dijelu Evrope", kazao je.

Frisell upozorava da bi u slučaju sukoba Gotland mogao ostati izoliran i bez redovnih lanaca snabdijevanja, zbog čega vlasti rade na tome da ostrvo postane što samostalnije.

Švedske službe pritom koriste iskustva iz Ukrajine kako bi unaprijedile odgovor hitnih službi na masovne žrtve, uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava i spašavanje ljudi iz urušenih objekata.

Model za cijelu Švedsku

Zbog svog geografskog položaja Gotland je postao svojevrsni laboratorij za razvoj švedskog sistema "totalne odbrane", koji podrazumijeva zajedničko djelovanje vojske i civila.

Švedski model civilne otpornosti privlači pažnju i drugih evropskih država, uključujući Veliku Britaniju, čiji predstavnici proučavaju iskustva sa Gotlanda.

Ipak, ubrzana militarizacija nije prošla bez negodovanja dijela stanovništva. Profesor Univerziteta u Stockholmu Emil Edenborg navodi da se stanovnici uglavnom ne protive prisustvu vojske, već odlukama koje donose vlasti u Stockholmu, posebno kada je riječ o građevinskim dozvolama i ograničenjima razvoja vjetroelektrana.

Strateg za pripravnost Gotlanda Per Wikberg ističe da pripreme nikada nisu završene.

"Nikada ne možete reći da ste potpuno spremni. Uvijek se morate pitati šta će se dogoditi ako nastupi najgori mogući scenario i da li je potrebno dodatno unaprijediti planove", poručio je.