Sjednici je prisustvovao i predsjednik Srbije Boris Tadić koji se obratio članovima Vijeća.
Predsjednik Tadić je pozvao Vijeće da odbaci jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i dodao:
"Jednostrano priznavanje nezavisnosti Kosova, nema nikakve sumnje, bilo bi presedan. Niko nema prava da destabilizuje Srbiju i Balkan brzopletim i jednostranim odlukama koje bi imale nepredvidive konsekvence i za druge regione s problemima etničkog separatizma. Više puta smo iskazali jasan stav da rješenje mora biti u skladu s međunarodnim pravom, da bude plod kompromisa, da mora biti prihvatljivo objema stranama i da mora donijeti dugoročni mir i prosperitet svim žiteljima naše zemlje i regiona. Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova, a svoj teritorijalni integritet i suverenitet čuvaće svim demokratskim sredstvima, pravnim argumentima i diplomatijom. Zbog toga, dame i gospodo, još jednom potvrđujem da Srbija neće pribjegavati nasilju i ratu".
Iz onoga što se moglo čuti poslije sjednice jasno je da u Vijeću sigurnosti ostaju duboke podjele u pogledu budućeg statusa Kosova i kako do njega doći, što se prije svega moglo uočiti kroz izjave predstavnika Rusije i Sjedinjenih Država.
Američki ambasador Zalmay Khalilzad izjavio je poslije sjednice da je Vijeće sigurnosti u blokadi po pitanju rješavanja konačnog statusa Kosova.
"Postoji neslaganje među mnogima od nas i srpskog rukovodstva. Potrebno je da nastavimo da radimo, uprkos tim neslaganjima kako bi održali i ojačali odnose Srbije sa Sjedinjenim Državama i Evropom. Razumijemo da će biti teških dana i sedmica pred nama, ali nadamo se i vjerujemo da će Srbija postupati mudro i neće dozovoliti da se ono što će se dešavati sa Kosovom u pogledu konačnog statusa dugoročno negativno utiče na odnose Beograda s Evropom i Sjedinjenim Državama”, izjavio je ambasdor Khalilzad.
"Veoma poštujemo predsjednikovu poziciju da će odgovor Srbije biti u pravnim i diplomatskim okvirima i da neće biti vojne akcije, što je svakako za svaku pohvalu. Također se nadamo da reakcija neće uključivati ekonomski pritisak, poput ograničavanja isporuka vode ili struje", rekao je Khalilzad.
Ambasdor Khalilzad još jednom se založio za primjenu plana Maartija Ahtisaarija.
"Mislim da je Ahtisaarijev plan jedina opcija na stolu i vjerujemo da je, ako se u obzir uzmu stavovi Beograda i Prištine, to razuman pristup i da bi njegova provedba bila prava stvar koju bi tralo uraditi", istakao je američki ambasador, istovremeno pozdravljajući spremnost EU da preuzme svoju ulogu.
"Rješenje je integracija u EU. To je budućnost ovog regiona", dodao je on.
S druge strane, ruski amabasdor Vitalij Čurkin podržao je stav Beograda da nikada neće priznati nezavisnost Kosova, kritikujući, istovremeno, izvještaj šefa UNMIK-a Joachima Rueckera kao pun činjeničnih netačnosti.
Čurkin je upozorio da bi svako jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova moralo biti poništeno.
"Pravno govoreći, svako jednostrano proglašenje nezavisnosti od Prištine trebalo bi da bude poništeno od šefa misije UN-a. To je jasna situacija koja proističe iz Rezolucije 1244", naglasio je Čurkin.
On je dodao da se bez obzira na eventualno proglašenje nezavisnosti Kosovo neće približiti članstvu u Ujedinjenim nacijama niti će dobiti puno priznanje međunarodne zajednice, ističući da ima još prostora za dodatne pregovore dvije strane.
"Zaista bi bila sramota za međunarodnu zajednicu da jednostavno kaže - izgubili smo strpljenje. O strpljenju treba da razgovaraju s Palestincima. Strpljenje je nešto što neki u međunarodnoj zajednici moraju da nauče", poručio je Čurkin.
Ruecker je ocijenio je u obraćanju novinarima da su kosovske institucije spremne za naredni korak u procesu utvrđivanja statusa Kosova i da od pitanja statusa zavisi sprovođenje nekih standarda.
Na pitanje šta se može dogoditi dan poslije proglašenja nezavisnosti, Ruecker je rekao da neće spekulisati o predstojećim sedmicama, ali da su "kao dobri organizatori spremni na sve mogućnosti".
Kosovski premijer Hashim Thaci najavio je u obraćanju novinarima da će Priština u vrlo skoroj budućnosti donijeti odluku o nezavisnosti.
"Sve što Priština bude radila, radit će u bliskoj saradnji sa Washingtonom i Briselom, kao i drugim državama, ali želimo da do toga dođe što je prije moguće", rekao je Taci.
On je ocijenio da će Kosovo biti zemlja ravnopravnih šansi za sve građane i podsticaj stabilnosti u regionu.
"Ja ću raditi da se svi građani Kosova osećaju ravnopravni i slobodni", zaključiio je Thaci.
Poslije konsultacija niko od diplomata s kojima je BBC razgovarao nije mogao da kaže šta će biti sljedeći korak Svjetske organizacije, pošto je više nego jasno da nema svrhe sazivati sjednicu Vijeća sigurnosti posvećenu statusu Kosova, s obzirom da su podijele unutar Vijeća praktično nepremostive.
Stiče se utisak da se cijela priča polako seli u ruke generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona, koji će morati da odluči šta dalje da radi.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
