OSCE je prošlog mjeseca optužio Moskvu za "ograničenja bez presedana" nastojanja ove organizacije da nadzire parlamentarne izbore u Rusiji.
Rusija je odbacila te kritike. Očekuje se da stranke odane predsjedniku Vladimiru Putinu pobijede na izbrima 2. decembra.
Rusija je umanjila značaj posljednjeg saopćenja objave OSCE-a da će otkazati svoju misiju u toj zemlji.
Portparol ministarstva vanjskih posolova Mihail Kaminjin izjavio je da nadzorno tijelo "ima pravo donijeti bilo kakvu odluku", javila je novinska agencija Interfax.
Sudeći po dopisniku BBC-a iz Moskve, Jamesu Rodgersu, izgleda kako će spor s OSCE-om lišiti Rusiju ocjene izbora koju mnoge zapadne vlade smatraju odlučujućom za procjenu da li su izbori bili zaista slobodni i pošteni.
Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) saopćio je da su ruske vize za njegove stručnjake i posmatrače "kontinuirano uskraćivane".
U pismu koje je organizacija poslala ruskoj izbornoj komisiji izražava se "žaljenje" što "odgode i ofgraničenja" znače "da nećemo biti u stanju ispuniti svoj mandat".
Sudeći po novinskoj agenciji Reuters, ruski izborni šef je ove sedmice okrivio strane posmatrače za odgađanje u davanju viza, tvrdeći kako im je trebalo previše vremena da ispune neophodne obrasce.
Moskva je prošlog mjeseca poslala pismo OSCE-u tvrdeći kako želi da bude konsultirana o sastavu delegacije.
Moskva je zatražila da se broj posmatrača smanji na 70 ljudi - daleko manje od 645 poslanih u Rusiju prije četiri godine da nadziru parlamentarne izbore.
Američka vlada je izjavila da je "zabrinuta" zbog očiglednog ograničenja nametnutog misiji OSCE-a.
OSCE često šalje svoje posmatrače na izbore širom svijeta. Njegovih 56 država članica su zemlje iz Evrope, centralne Azije, SAD-a i Kanade.
Očekuje se da na izborima pobijedi Ujedinjena Rusija, najveća stranka odana predsjedniku Vladimiru Putinu.
Putin, koji će iduće godine odstupiti s položaja predsjednika države, popularan je među brojnim Rusima zbog svoje ekonomske i vanjske politike.
Opizicijske grupe i aktivisti za ljudska prava, pak, optužuju ga da je obnovlja autoritarnu praksu iz sovjetskih vremena.
