Svijet
0

OSCE: Branitelji ljudskih prava s vlastima često u sukobu

FENA
Branitelji ljudskih prava u istočnoj Evropi često se sukobljavaju s državnim vlastima, dok se aktivisti suočavaju s ozbiljnim prijetnjama njima i njihovom radu, navodi se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.

Evropska vodeća nadzorna agencija za sigurnost i ljudska prava, Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), istražila je modele napada na branitelje ljudskih prava u 56 evropskih, centralnoazijskih i sjevernoameričkih zemalja, javio je Reuters.

Tu spadaju i fizički napadi na aktiviste i novinare koji se bave temom ljudskih prava, te suzbijanje slobode udruživanja, okupljanja i kretanja, navodi OSCE u izvještaju.

"U posljednjim godinama primijećeno je izrazito otuđenje između branitelja ljudskih prava i državnih vlasti u zemljama članicama OSCE-a", navodi se u izvještaju OSCE-ova Ureda za dermokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

"Branitelji ljudskih prava suočeni su s ozbiljnim i stalnim prijetnjama njima i nihovom radu dok se zalažu za efikasniju provedbu ljudskih prava u skladu s međunarodnim obavezama", navodi se u izvještaju.

Ruska novinarka Anna Politkovskaya, turski pisac Hrant Dink, turkmenska novinarka i aktivistica za ljudska prava Ogulsapar Muradova i bosanski aktivist za ljudska prava Duško Kondor su među onima koji su platili životom što su branili ljudska prava u svojim zemljama, navodi se u izvještaju.

OSCE je pozvao vlade da spriječe takve napade efikasnim krivičnim progonom i kažnjavanjem odgovornih za njih.

"Zemlje članice imaju obavezu na osnovu svoga učešća u OSCE-u i po međunarodnom pravu da se bave tim prijetnjama i osiguraju da svi građani u potpunosti mogu uživati svoja ljudska prava i suštinske slobode", navodi se u izvještaju.

Neki branitelji ljudskih prava mučeni su ili zlostavljani u Uzbekistanu, navodi se u izvještaju, neke su napadali kamenjem nepoznati napadači u Kirgistanu, bacani su niz stepenice u Srbiji, premlaćivani su na ulici u Uzbekistanu.

Izvještaj navodi uznemiravanja i maltretiranja aktivista ili njihovih advokata od strane vladinih zvaničnika, odmazde protiv članova porodica i neopravdana zatočenja te zabrane putovanja.

Također spominje i administrativno maltretiranje organizacija za ljudska prava pod optužbama za neregistrovane aktivnosti, prevelike takse za registraciju, nasumične inspekcije i istrage i zloupotrebu fiskalnih pravila kako bi omele njihov rad.

Većina primjera navedenih u izvještaju odnosi se na zemlje bivšeg Sovjetskog saveza. Neki slučajevi odnose se na zapadnoevropske zemlje, Tursku, Poljsku, a također su spomenute i zemlje bivše Jugoslavije.

"Ovaj izvještaj pokazuje koliko još treba uraditi prije nego što svi građani zemalja članica u potpunosti budu uživali svoja ljudska prava i suštinske slobode", izjavio je direktor ODIHR-a Christian Strohal u uvodnom obraćanju tokom predstavljanja izvještaja.