Orbanov pad je udarac za desničare, ali su i dalje živi: Gdje populisti vladaju u Evropi, a gdje očekuju pobjede

Orban nije bio samo desničarski lider, već je bio simbol djelovanja kojim su na vlast trebale doći i njegove kolege širom Evrope, a posebno jer je oko sebe izgradio sistem koji je trebao projicirati apsolutnu nepobjedivost.

Njegovim porazom, desničari su dobili ozbiljan udarac, ali sigurno neće odustati. U nekoliko evropskih zemalja su i dalje na vlasti ili dio vladajuće koalicije, a u par čak očekuju i pobjedu na narednim izborima.

Gdje vladaju desničari?

U Evropi su trenutno desničari na vlasti u Češkoj Republici, Slovačkoj, Italiji i Finskoj, dok u Švedskoj daju podršku vladi, ali bez mjesta u vladi.

Međutim, vlada koju predvodi Giorgija Meloni u Italiji se teško može staviti u kalup kojeg je izgradio Orban u Mađarskoj. Ne radi se o "neliberalnoj demokratiji", već o vlastima koje dijele pojedine ideje s desnicom (poput antimigrantskih stavova), ali većinom vladaju kao umjereni konzervativci.

Meloni jeste, u određenoj mjeri, najmoćnija desničarska figura u Evropi, ali ona i njena vlada Italiju vode bliže načinu koji prati CDU u Njemačkoj, nego što je to bio slučaj s Fideszom u Mađarskoj.

Ideološki, puno bliže Fideszu i Orbanu su vlasti u Češkoj Republici i Slovačkoj, čiji premijeri Andrej Babiš i Robert Fico vode svoje zemlje s Orbanom kao uzorom.

Posebno se to odnosi na svojevrsne proruske stavove, jer ovi lideri često prijete blokadama na nivou EU u slučaju da na dnevni red dođe podrška Ukrajini, bilo novčana ili vojna. U kontrastu s njima, Meloni je poprilično proukrajinski orijentisana, bez obzira na neke ranije izjave koje su mogle biti protumačene kao proruske.

Što se tiče skandinavskih zemalja, u Švedskoj su podrška vlastima Švedske demokrate, radikalna desničarska stranka koja je pružila podršku aktuelnom premijeru Ulfu Kristerssonu, ali je ostala bez ministarskog mjesta u njegovom kabinetu.

U Finskoj, stranka Finns je na vlasti i imaju nekoliko mjesta u kabinetu, ali su "mlađi partner" u koaliciji sa strankom Nacionalna koalicija koju predvodi premijer Petteri Orpo.

Njemačka i Francuska kao "veliki plijen" za desničare

Van zemalja gdje su trenutno na vlasti, postoje četiri države u Evropi gdje se radikalni desničari nadaju pobjedi ili barem ulasku u vlast: Njemačka, Španija, Francuska i Poljska.

Naravno, Njemačka i Francuska su za desničare ključne zemlje, jer se tu pokušavaju probiti već nekoliko godina.

U Njemačkoj, stranka AfD je po određenim anketama najpopularnija u zemlji, ili barem na istom nivou podrške kao CDU. Jedini razlog zbog čega i ranije nije ušla u vlast je takozvana "brana", odnosno prešutni dogovor svih drugih stranaka u Njemačkoj da se ne sarađuje s radikalnom desnicom.

Ipak, AfD je u mnogočemu promijenio svoje stavove, ili ih barem ublažio kako bi bili "pitkiji" građanima Njemačke. U velikoj mjeri su se distancirali od Rusije, a sada to isto rade i s radikalnim krilom Republikanske stranke u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji se pokazao kao toksičan partner za stranke u Evropi.

Stranka koja je prošla sličan put ublažavanja svojih stavova, ali i distanciranja od Trumpa i Rusije, je Nacionalno okupljanje u Francuskoj.

Novi lider stranke Jordan Bardella, koji je preuzeo vodstvo od Marine Le Pen, se nada da će sljedeće godine doći do pobjede na predsjedničkim izborima i tako završiti put svoje prethodnice, koja je još prije nekoliko godina krenula u ozbiljnu borbu za vlast.

Istini za volju, Nacionalno okupljanje nije dio vlasti na nivou parlamenta, čak i uz odličan rezultat na prethodnim izborima, ali je Francuska zemlja gdje je mjesto predsjednika izrazito moćno, pa to može biti i puno važniji plijen.

Obje stranke se nadaju da će svojevrsno čišćenje koje su proveli u posljednjih nekoliko godina uroditi plodom i donijeti vlast, ali je politička realnost takva da im je potrebna značajna većina kako bi formirali vlast, jer je i dalje teško očekivati da će ih druge stranke željeti kao partnere.

U Španiji i Poljskoj se desničari također nadaju da će doći na vlast. Španski Vox je na 18 posto podrške pa je teško očekivati da će doći do najbolje pozicije, ali se nadaju potencijalnoj saradnji s konzervativcima iz stranke PP, koji su trenutno, prema anketama, najpopularnija stranka u Španiji.

Što se tiče Poljske, pobjeda Karola Nawrockog na izborima prethodne godine je stranci PiS dala nadu za povratak na vlast koju su izgubili 2023. godine. Iako ankete sugerišu da je koalicija koja podržava premijera Donalda Tuska i dalje u prednosti, novi izbori će biti održani sljedeće godine, te se PiS nada da može preokrenuti stvari do narednih izbora.

Na kraju još treba dodati da će, izvjesno, desničarsku vladu dobiti i Slovenija, gdje je saveznik Janeza Janše, Zoran Stevanović, dobio podršku većine zastupnika da postane predsjednik parlamenta. Ipak, vlast i dalje nije formirana.