Opozicija u Mađarskoj traži odgovore, a Orban se nada "argentinskom scenariju"

Orbán, dugogodišnji Trumpov saveznik, otputovao je prošle sedmice u Washington kako bi se sastao s američkim liderom. Po povratku u Budimpeštu, mađarski premijer rekao je svojoj delegaciji da su se Sjedinjene Američke Države saglasile da pruže Budimpešti finansijski štit.

“Određeni briselski mehanizmi koji su se mogli koristiti protiv Mađarske sada se mogu smatrati neefikasnim. Ideja da se mađarska ekonomija može ugušiti finansiranjem sada se može zaboraviti. To smo riješili s Amerikancima”, rekao je Orban.

Nakon 15 godina na vlasti, Orban se suočava s mogućim porazom na nacionalnim izborima narednog proljeća, a mogućnost američke finansijske pomoći podsjeća na nedavni Trumpov potez kojim je spasio još jednog ideološkog saveznika, Javiera Mileija u Argentini.

Orbanove izjave, koje se odnose na sredstva EU namijenjena Mađarskoj, ali zamrznuta zbog zabrinutosti oko nazadovanja u vladavini prava, u ponedjeljak su izazvale pitanja Petera Magyara, lidera mađarske opozicije, koja trenutno vodi ispred vladajuće stranke Fidesz u anketama.

“Zašto je bio potreban takav 'finansijski štit'? Da li se Mađarska nalazi pred državnim bankrotom? Na šta Viktor Orbán planira potrošiti bilione forinti iz američkih kredita? Zašto zadužuje svoje sugrađane umjesto da vrati osam biliona forinti iz fondova EU koji pripadaju Mađarima?” upitao je Magyar u objavi na društvenim mrežama.

U posebnoj izjavi pitao se i zbog čega je Orban pregovore s Amerikancima vodio u tajnosti.

Mađarski medij Valasz Online izvijestio je da su Trump i Orban možda dogovorili valutnu zamjenu između svojih centralnih banaka, sličan sporazumu o stabilizaciji deviznog kursa vrijednom 20 milijardi dolara koji je Argentina potpisala s SAD-om prošlog mjeseca, što bi u suštini predstavljalo paket pomoći Budimpešti.

Ako je to tačno, bio bi to drugi put da Trump pruži finansijsku podršku desničarskom savezniku uoči ključnih izbora, nakon što je odobrio paket pomoći za Mileija, predsjednika Argentine.

Taj potez, koji je organizovao američki ministar finansija Scott Bessent, uključivao je direktne američke kupovine argentinskih pezosa i valutni swap od 20 milijardi dolara, čime je Buenos Aires dobio pristup dolarima. Bessent je također najavio planove za dodatnih 20 milijardi dolara privatnog finansiranja, iako taj novac još nije isporučen.

Ipak, postoje i razlike koje čine bilo kakav dogovor Washingtona i Budimpešte teško razumljivim. Mađarska centralna banka nema dogovor o zamjeni dolara s američkim Federalnim rezervama,

Nasuprot tome, Mađarska ima swap aranžman za euro s Evropskom centralnom bankom i mogla bi se obratiti Međunarodnom monetarnom fondu ako bi ECB odbila da pomogne.

Sve to zasad ostaje teoretsko, jer je Mađarska, blago rečeno, u znatno boljoj ekonomskoj situaciji od Argentine, te joj čak ni ne treba finansijska pomoć.

Mađarska, kao i mnoge zemlje EU, bilježi slab rast, ali glavni rizik za njenu finansijsku stabilnost pod Orbanovim vodstvom leži u mogućem udaljavanju od Evropske unije.

Američka intervencija u Argentini bila je politički uspjeh za Mileija, čija je stranka ostvarila ubjedljivu pobjedu na izborima 27. oktobra, omogućivši mu da nastavi s radikalnom ekonomskom reformom zemlje.

Trump je proslavio taj ishod, rekavši da je taj potez donio mnogo novca SAD-u. Bessent je također izjavio da je američka investicija ostvarila profit.

Međutim, administracija nije objavila nikakve detalje o punom obimu američkog angažmana niti o stvarnim prihodima koje tvrdi da je ostvarila.

Trumpov paket pomoći izazvao je političke reakcije u SAD-u, kako među demokratima tako i među pojedinim republikancima, koji su kritikovali administraciju zbog pomaganja Argentini kao političkom saveznika, što bi, po njima, moglo pogodovati bogatim fondovima dok izlaže američke poreske obveznike riziku zbog hronično prezadužene zemlje.

Bessent je rekao da je američka intervencija u Argentini imala za cilj suprotstaviti se rastućem kineskom uticaju širom Latinske Amerike i, šire gledano, reafirmisati američku ekonomsku moć na zapadnoj hemisferi, uporedivši američki potez s ekonomskom verzijom Monroeove doktrine.

Trumpovi odnosi s Budimpeštom i Buenos Airesom pokazuju jasne paralele i predstavljaju pokušaj jačanja ključnih saveznika u regionima gdje mnogi lideri nisu prirodno skloni predsjednikovoj MAGA agendi.

Bijela kuća također je stala na stranu Orbána u vezi s njegovim odbijanjem da prekine kupovinu ruske nafte, uprkos evropskom pritisku da se prekine s uvozom iz Moskve, izuzevši Mađarsku iz američkih sankcija na rusku energiju na godinu dana nakon njegovog sastanka s Trumpom.

Dodatna finansijska podrška iz Washingtona mogla bi ohrabriti Orbána, koji je često trn u oku Evropskoj uniji, da zauzme još oštriji anti-briselski stav.