Operacija "Povratak kralja": Kako Izrael koristi AI i armiju botova da instalira Rezu Pahlavija u Teheran

Reza Pahlavi, sin šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979. godine, već decenijama živi u egzilu. Međutim, njegova uloga se drastično promijenila početkom 2023. godine, kada je prvi put službeno posjetio Izrael. Dočekan od strane tadašnje ministrice obavještajnih poslova Gile Gamliel, Pahlavi je predstavljen kao simbol "mira između naroda", nasuprot neprijateljstvu vlada.

No, iza kulisa diplomatskih osmijeha, odvijalo se nešto mnogo mračnije. Istraživanje otkriva da je Izrael indirektno finansirao i orkestrirao veliku online kampanju na perzijskom jeziku, koristeći "avatare", lažne profile na društvenim mrežama, kako bi vještački napumpao Pahlavijevu popularnost i pripremio teren za njegov povratak.

Botovi, AI i manipulacije

Prema izvorima upoznatim s operacijom, kampanja je vođena iz Izraela, a finansirana novcem poreskih obveznika kroz privatne firme koje djeluju kao posrednici. Angažovani su izvorni govornici perzijskog jezika, ali glavni "vojnici" u ovom ratu bili su lažni nalozi na platformama X (bivši Twitter) i Instagram, pojačani alatima vještačke inteligencije (AI).

Cilj je bio jasan: promovisati narativ o povratku monarhije i veličati Rezu Pahlavija. Heštegovi poput #KingRezaPahlavi preplavili su mreže, stvarajući iluziju masovne podrške unutar Irana, dok su zapravo dolazili s servera u Tel Avivu.

Jedan od najbizarnijih primjera bio je AI-generisani video pod nazivom "Sljedeće godine u slobodnom Teheranu", koji prikazuje Benjamina Netanyahua i Rezu Pahlavija kako šetaju ulicama iranske prijestolnice. Video je postao viralan, ali analiza pokazuje da je većina pregleda bila "neorganska", odnosno, rezultat rada botova.

Slučaj "Evin": Digitalna priprema terena za stvarni napad

Najuznemirujući dio izvještaja Citizen Laba odnosi se na operaciju kodnog naziva "Prison Break" (Bijeg iz zatvora), koja se odvijala tokom izraelskog zračnog napada na zloglasni zatvor Evin u Teheranu prošlog juna.

Istraživači su uočili jezivu sinhronizaciju:

11:15: Počinje izraelski zračni napad.

11:52: Prije nego što su iranski mediji uopće izvijestili o napadu, mreža lažnih naloga počinje objavljivati vijesti o eksplozijama, pretvarajući se da su zabrinuti lokalni građani.

Podne: Dok bombe još padaju, mreža počinje distribuirati video snimak eksplozije. Kasnije se ispostavilo da je snimak lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije ili montiran unaprijed.

Zaključak stručnjaka je jasan: ovakva koordinacija je moguća samo ako su oni koji vode online kampanju imali unaprijed informacije o vojnim planovima izraelske vojske (IDF). Cilj je bio izazvati haos, pozvati građane da jurišaju na zatvor kako bi "oslobodili zatvorenike" i time dodatno destabilizovali režim.

Dok Pahlavi u javnosti govori o nenasilnom otporu i demokratiji, pozivajući se na Mandelu i Lecha Walesu, metoda kojom ga Izrael pokušava vratiti na prijestolje budi sumnje u iskrenost tih namjera.

Analitičari upozoravaju da ovakav pristup može biti kontraproduktivan. Raz Zimmt s Instituta za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu ističe da, iako neki nisu zadovoljni trenutnom vlašću, većina ne sanja o povratku monarhije.

"Ovo je greška," tvrdi Zimmt. "To samo potvrđuje narativ ajatolaha Khamneija da Izrael i SAD žele pretvoriti Iran nazad u klijentelističku državu i monarhiju."

Iako su iranske vlasti poznate po korištenju dezinformacija protiv Izraela, otkriće da se "jedina demokratija na Bliskom istoku" služi istim metodama, deepfake videima, lažnim vijestima i botovskim farmama, baca novo svjetlo na moderni hibridni rat. Pitanje koje ostaje je: želi li Izrael Iran kojim se upravlja iz Tel Aviva?

Samo tri mjeseca nakon što su Haaretz i Citizen Lab razotkrili izraelske mehanizme, ulice iranskih gradova ponovo su nemirne. Međutim, ovaj januarski val nezadovoljstva nosi sa sobom neugodan osjećaj već viđenog ("déjà vu"), a po svemu sudeći djeluje kako, operacija nije stala, samo je ušla u drugu fazu.