"Pritom mislim ne samo na buduće finansiranje Evropske unije, već i na visoku stopu nezaposlenosti koja Uniju sve više pritiska", objasnio je Rehn.
On je, također, rekao da evropske institucije moraju biti reformisane kako bi odluke mogle biti donošene brže i djelotvornije.
"Drugim riječima, treba nam viša stopa privrednog rasta i više radnih mjesta, te institucije koje će bolje funkcionisati. U svakom slučaju, sigurno je da skoro neće biti velikog proširenja Unije poput onoga u prethodnom krugu", rekao je Rehn.
On je, međutim, dodao da Evropa mora da misli i na sopstvene strateške interese, na stabilnost zapadnog Balkana, na primjer, ali i naglasio da lideri EU moraju imati na umu "legitimne sumnje i bojazan građana svojih zemalja".
Odgovarajući na pitanje kakve su šanse Bugarske i Rumunije da se već dogodine nađu u EU, 43-godišnji finski diplomata je rekao da su obje zemlje napredovale u ispunjenju evropskih standarda, ali da tu još ima "tamnih mrlja" - naročito u domenu pravosuđa i borbe protiv korupcije.
"U aprilu ćemo se ponovo sastati da vidimo dokle su te dvije zemlje stigle, a u maju će komisija zadužena za ispitivanje stvarnog stanja stvari objelodaniti odlučujući izvještaj, pa ćemo poslije toga odlučiti", rekao je Rehn.
Što se zapadnog Balkana, pak, tiče, Rehn je rekao da je Hrvatska prva zemlja toga regiona koja je već započela pregovare o članstvu u EU.
"Hrvatska ima sve šanse da na putu ka Evropskoj uniji brzo napreduje", naglasio je Rehn, izbjegavši da izrekne ikakvu prognozu u pogledu evropske perspektive ostalih zemalja regiona.
Tarik i Lejla Filipović ispratili sina Armana na maturu: "Ponos, sreća, lagana sjeta"
Hari Mata Hari: Kad čujem "Lejlu", vrati me emocija tog vremena; publiku ne možete prevariti
Selektor Makedonaca: Želim Bosni i Hercegovini dobre utakmice na SP-u, ali došli smo da pobijedimo
