Ovu međunarodnu konferenciju su zajednički organizirali Prijatelji Europe, njemačka fondacija Konrad Adenauer i još nekoliko nevladinih organizacija i instituta koji se bave pitanjima EU-a i zapadnog Balkana.
Evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn na prvo pitanje je odgovorio “ne”, a na drugo “da” jer je, kako je rekao „ishod irskog referenduma rezultat unutrašnjih irskih debata, a proces proširenja nikada nije bio pitanje neke kampanje“.
“Pristupne pregovore nikada u prošlosti nije poremetio početak ili kraj unutarevropskih institucionalnih reformi”, pojasnio je Rehn, a kao potvrdu takvih riječi naveo je primjer Hrvatske i Turske s kojima su nakon irskog referenduma otvorena po dva nova poglavlja za pregovore o pristupanju, a s Bosnom i Hercegovinom je tri dana nakon referenduma u Irskoj potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
“Evropska politika proširenja je ostala na istom kolosijeku”, izjavio je Rehn.
On smatra da je potpisivanjem SSP-a i otvaranjem procesa pregovora o ukidanju viza ostvarena prekretnica i da sve zemlje regije, čak i prije najoptimističnijih prognoza, mogu proći kroz “glavna vrata ka kandidatskom statusu, što je na početku ove godine i bio plan”.
Za razliku od mnogih pesimista, Rehn je izrazio uvjerenje da će nakon formiranja nove proevropske vlade u Srbiji biti moguće realizirati i punu saradnju s Haškim sudom (ICTY). “Nakon hapšenja Župljanina, u Beogradu bi moglo doći do novog zamaha i u tom pogledu”, javlja Radio Deutsche Welle.
“Da bismo ostvarili istinski progres, potrebni su nam ustrajnost i strpljenje, odlučnost i volja, a ne scenarij Sudnjega dana. Ovo je posebno važno imati na umu kada je riječ o Srbiji za koju je evolucija mnogo bolji recept nego katarza”, zaključio je Olli Rehn na konferenciji o Balkanu koja u utorak popodne završava rad u Bruxellesu.
Francuski državni sekretar za evropske poslove Jean-Pierre Jouyet također smatra da su proces pridruživanja i proces proširenja dvije tračnice istog kolosijeka, ali da bez Lisabosnkoga reformskog ugovora nije realno očekivati da proces proširenja EU-a bude nastavljen.
“Blokiranjem Lisabonskog ugovora uspješan proces proširenja je realno limitiran”, izjavio je Jouyet ne sporeći da “Hrvatska ostaje simbol uspješnih reformi”, te da će joj i Francuska u narednih šest mjeseci u tome pomoći kako bi “svi tehnički pregovori o pristupanju bili završeni tokom 2009. godine”.
Francuska će od 1. jula biti novi rotirajući predsjedavajući Evropske unije u narednih šest mjeseci.