Održan balkanski forum o strategijama za smanjenje siromaštva

Četvrti balkanski forum o strategijama za smanjenje siromaštva fokusirao se na jačanje integracije s Evropom kao pokretačem ekonomskog rasta, prezentiranje veće socijalne inkluzije i smanjenje siromaštva te kreiranje i provedbu reformi u energetskom sektoru da bi se predstavio rast. Zemljama zapadnog Balkana je pomogao da razmijene iskustva o tome kako najbolje provesti nacionalne razvojne strategije koje su usmjerene na smanjenje siromaštva i podizanje životnih standarda.

Orsalia Kalantzopoulos, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan, kazala je da je forum organiziran kao odgovor na snažnu potražnju iz zemalja u regiji koje žele unaprijediti svoje kapacitete da bi provele učinkovite strategije za rast i smanjenje siromaštava te stekle saznanja iz iskustava drugih zemalja.

George Alogoskoufis, grčki ministar privrede i finansija, istaknuo je kako „ekonomska historija pokazuje da je jedini način za smanjenje siromaštva provedba reformi koje će voditi ka balansiranom ekonomskom rastu". Dodao je da Grčka aktivno surađuje sa susjedima da bi im pomogla u postizanju ekonomskog i društvenog napretka, te da regija jugoistočne Evrope, općenito, i zemlje zapadnog Balkana, posebno, imaju potencijal da budu ekonomsko žarište Evrope.

Učesnici smatraju da se potencijal energetskih tržišta može maksimalno iskoristiti kroz podregionalni pristup, koji se temelji na razvoju zajedničkog energetskog tržišta i privlačenju privatnog sektora. To, rečeno je, zahtijeva sveobuhvatan i koherentan pristup s nizom reformi i investicija, koje će podržavati adekvatan i ciljani program socijalne pomoći i efikasna komunikacijska strategija.

Evripidis Stylianidis, zamjenik ministra vanjskih poslova Grčke, kazao je da zapadni Balkan pripada prioritetnom području za grčku politiku suradnje i pomoći za razvoj. Zapadni Balkan je, kao takvo područje, najvažniji primalac pomoći za razvoj koju osigurava Grčka, dodao je.

Forum je organiziran i kosponzoriran od grčke vlade, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Odjela za međunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva (DIFID). Okupio je oko 150 učesnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Crne Gore, Srbije i UNMIK/Kosova i predstavnike zemalja donatora i civilnog društva.