Odluka o Karadžićevom zahtjevu u skorije vrijeme

Jelačić je objasnila da, prema statusu Tribunala, svaka strana ima pravo da traži od sudije Pretresnog vijeća da se neki sudija skine sa slučaja i dodala da kada je riječ o ovakvim podnescima ne postoje zakonski rokovi za odgovor.

"Sigurna sam da će sudija Tribunala... donijeti odluku u skorije vrijeme", rekla je ona Tanjugu.

Jelačić je ukazala da je Karadžić poslao zahtjev predsjedniku Haškog suda Faustu Pocaru, mada je, prema pravilima, trebalo da ga uputi sudiji Pretresnog vijeća.

"S obzirom na to da Karadžić takav podnesak nije poslao sudiji pretresnog vijeća, nego predsjedniku (suda), predsjednik je - najvjerovatnije - taj koji će mu odgovoriti, ali vidjet ćemo u skorije vrijeme na koji način i ko će tačno odgovoriti", rekla je Jelačić.

Što se tiče Karadžićevog ponovnog pojavljivanja pred Tribunalom, Jelačić je rekla da 29. august "za sada ostaje kao datum kada bi Karadžić trebalo da se izjasni o krivici".

Bivši predsjednik Republike Srpske je 15. augusta zatražio izuzeće Oriea zbog "sukoba interesa" i sumnje da će on nepristrasno postupati u procesu.

Karadžić je, u podnesku, podsjetio na Orieeve odluke u slučajevima protiv Momčila Krajišnika, Vojislava Šešelja i Stanislava Galića i izrazio uvjerenje da bi učešće holandskog sudije "sigurno rezultiralo brojnim neregularnostima i ometanjem odbrane" jer, kako je naveo, "postoji zainteresiranost Oriea za ishod ovog slučaja".

On je izrazio "posebnu zabrinutost" zbog postupanja Oriea u procesu protiv bivšeg lidera OVK-a Ramuša Haradinaja, ističući da je i „Tužilaštvo izrazilo veliku rezervu prema radu ovog sudije“.

"Prilikom mog prvog pojavljivanja, sudija Orie onemogućio me je da iznesem ubjedljive argumente koji se tiču moje fizičke sigurnosti, u pogledu zainteresiranosti nekih krugova u SAD-u i NATO-u za moju fizičku likvidaciju, o čemu svjedoči i prethodni glavni tužilac Carla del Ponte i njen portparol Florance Hartmann u svojim knjigama", zaključio je Karadžić.

Optužnica tereti Karadžića za genocid, likvidacije, ubistva, kažnjavanja, deportaciju, nehumane akte i ostale zločine počinjene prema muslimanima, Hrvatima i ostalim civilima koji nisu pripadali srpskoj zajednici u Bosni i Hercegovini tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka.

Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula, a Haškom sudu je izručen 30. jula.