Od vjekovnog sukoba do saradnje: Neočekivan potpis koji mijenja Kavkaz

Historijski trenutak potpisali su zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Pakistana Ishaq Dar i njegov armenski kolega Ararat Mirzoyan, potvrdivši da obje države žele graditi odnose na principima Povelje Ujedinjenih nacija.

Naglašeno je da će fokus saradnje biti na ekonomiji, obrazovanju, kulturi i turizmu, ali i zajedničkom angažmanu u međunarodnim forumima.

Rivalstvo koje je trajalo decenijama

Do ovog trenutka Pakistan i Armenija nisu imali nikakve formalne odnose, prije svega zbog sukoba u Nagorno-Karabahu, koji je obilježio postsovjetsku eru na Južnom Kavkazu. Islamabad je decenijama bio čvrst saveznik Azerbejdžana – većinski muslimanske zemlje s kojom ga vežu vjerske i političke veze – dok je Armenija, hrišćanska većina, bila na suprotnoj strani.

Karabahski ratovi 1990-ih i 2020. godine donijeli su desetine hiljada žrtava, a nakon ofanzive Azerbejdžana 2023. godine više od 100.000 etničkih Armenaca napustilo je to područje. Upravo je to bio ključni razlog zbog kojeg Pakistan do sada nije priznavao Armeniju, niti uspostavljao diplomatske odnose.

Promjenu je donio mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana, postignut ove godine uz posredovanje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Sporazum, potpisan u Bijeloj kući, otvorio je vrata za novo regionalno poglavlje i dao povod Pakistanu da preispita svoj stav prema Jerevanu.

Pakistanski premijer Shehbaz Sharif tada je pozdravio sporazum, naglasivši da je to "historijski trenutak" i da će "dugotrajni mir u regiji otvoriti vrata trgovini i povezivanju".

Geopolitički i ekonomski značaj

Za Pakistan, koji se još uvijek oporavlja od ozbiljne ekonomske krize i oslanja na paket pomoći Međunarodnog monetarnog fonda vrijedan sedam milijardi dolara, nova diplomatska dimenzija znači i otvaranje potencijalnih ekonomskih prilika. U fokusu su turizam i trgovina, ali i uloga Pakistana kao mosta između Južne i Centralne Azije.

Istovremeno, za Armeniju, koja se nalazi između interesa Rusije, Irana i Zapada, otvaranje kanala saradnje s Pakistanom ima i strateški značaj – posebno u kontekstu novih regionalnih i globalnih pregrupisavanja.

Pakistanski premijer Sharif ocijenio je da ovaj razvoj događaja ne znači samo novi početak za Južni Kavkaz, već i "primjer drugim regijama gdje sukobi traju decenijama".

Za čitaoce u Bosni i Hercegovini, ovaj događaj podsjeća na važnost kompromisa i mirovnih inicijativa u regijama koje su obilježene dugotrajnim neprijateljstvima. Kao što se Kavkaz decenijama nalazio u začaranom krugu ratova, tako i Balkan zna koliko je teško, ali i nužno, pronaći put do dijaloga i normalizacije odnosa.