Od kakvog karcinoma boluje papa Lav: Najčešći oblik oboljenja, ali rano otkrivanje vodi izlječenju

Adenokarcinom spada u nemikrocelularne rakove pluća, koji čine otprilike 85 posto svih zločudnih tumora pluća. Za razliku od karcinoma pločastih ćelija, koji se obično razvija u centralnim dišnim putevima, adenokarcinom najčešće nastaje u perifernom dijelu pluća, u žljezdanim ćelijama koje luče sluz.

Mnogo je češći kod nepušača, žena i mlađih pacijenata nego drugi oblici raka pluća. Prosječna dob u kojoj se otkriva je oko 70 godina.

Šta ga čini specifičnim

Duboko u plućima rijetko izaziva rane simptome. Upravo zato se u ranoj fazi najčešće otkriva slučajno, na snimku rađenom iz drugog razloga, što je bio slučaj i kod pape Lava. Stručnjaci NIH-a navode da je većina slučajeva ipak otkrivena u uznapredovaloj fazi, zbog čega je rak pluća vodeći uzrok smrti od raka.

Drugo, adenokarcinom je među najbolje molekularno ispitanim tumorima. Analiza tumorskih ćelija može otkriti mutacije, poput EGFR ili ALK, za koje postoje ciljane terapije. Zato se danas liječenje sve češće prilagođava genetskom profilu tumora, a ne samo stadiju bolesti.

Uzroci i faktori rizika

Pušenje je i dalje glavni faktor rizika, ali je kod adenokarcinoma manje presudno nego kod drugih oblika. Prema NIH-u, 10 do 15 posto slučajeva u SAD-u javlja se kod ljudi koji nikad nisu pušili.

Među ostalim faktorima su rad u slabo provjetravanim prostorijama, azbest i druga profesionalna izloženost, zagađenje zraka, ranije zračenje grudnog koša i porodična historija raka pluća.

Simptomi

U ranoj fazi simptoma često nema. Kad se jave, najčešći je dugotrajan kašalj koji se često pripisuje drugim uzrocima.

Mogu se javiti i nedostatak daha, bol u grudima i iskašljavanje krvi, koje je kod adenokarcinoma rjeđe nego kod drugih oblika.

Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine od pet posto ili više u roku od šest do 12 mjeseci, kao i stalni umor i gubitak apetita, znaci su da je bolest vjerovatno uznapredovala i traže hitan pregled.

Dijagnoza i liječenje

Sumnjiva promjena obično se prvo vidi na CT snimku, a potvrda je moguća samo biopsijom. Zatim slijedi određivanje stadija i molekularna analiza tumora.

Za operabilne bolesnike u ranim stadijima (od I do IIIA) standard je operacija, najčešće lobektomija, odnosno odstranjenje cijelog režnja pluća uz uklanjanje limfnih čvorova, što je prema Vatikanu urađeno i kod pape.

Odluka o dodatnom liječenju, poput hemoterapije, imunoterapije ili ciljane terapije, ovisi o nalazu limfnih čvorova i genetskom profilu tumora.

Šta kažu brojke o prognozi

Ishod ovisi prije svega o stadiju. Prema NIH-u, petogodišnje preživljavanje kod bolesti ograničene na pluća iznosi 60 do 70 posto, a kod ranih tumora koji su u cijelosti odstranjeni i do 77–92 posto.

Za najraniji oblik preživljavanje je blizu 100 posto. Kod proširene bolesti s udaljenim metastazama ono pada ispod osam posto.

Američki ljekar dr. Matthew Triplette rekao je za CNN da je kod najranijih stadija nemikrocelularnog raka pluća petogodišnje preživljavanje bez bolesti veće od 80 posto.

Šta kažu ljekari

Dr. Stephen Liu, stručnjak za rak pluća s Georgetowna, ocijenio je da je završetak operacije bez iznenađenja dobar znak, ali da konačni patohistološki nalaz može potrajati nekoliko dana.

Dr. Lorenzo Spaggiari, direktor torakalne hirurgije u milanskom Evropskom institutu za onkologiju, kazao je da dodatno liječenje nije potrebno ako su svi odstranjeni limfni čvorovi negativni, odnosno ako je riječ o prvom stadiju.

Dodao je i da je papi pomogla sreća, jer je promjena otkrivena prije pojave simptoma.

Zašto je rano otkrivanje presudno

Prema NIH-u, godišnji CT pregled niske doze zračenja kod osoba s visokim rizikom, uglavnom dugogodišnjih pušača starosti 50 do 80 godina, smanjuje smrtnost od raka pluća za 20 do 24 posto.

Nakon liječenja preporučuju se kontrolni CT pregledi grudnog koša svakih šest mjeseci tokom dvije godine, a potom jednom godišnje.